Znate li

Tuga ili depresija, strah ili fobija, urednost ili OKP - kako ih razlikovati?

Iza neobičnih i neškodljivih ponašanja mogu se zapravo skrivati ozbiljne bolesti koje zahtijevaju tretman.

 

Prilikom susreta s ljudima koji peru ruke 100 puta dnevno ili opsesivno sakupljaju smeće, automatski se zabrinemo za njih. Naime, iza neobičnih i neškodljivih ponašanja mogu se zapravo skrivati ozbiljne bolesti koje zahtijevaju ozbiljan tretman. Biste li mogli razlikovati osobu koja pati od ozbiljne bolesti od nekoga tko je jednostavno ekscentričan?

 

Loše pamćenje ili nemogućnost prepoznavanja lica (prozopagnozija)?

Loše pamćenje kad je riječ o prepoznavanju lica i nije neka rijetkost. Uostalom, susrećemo toliko ljudi tijekom našeg života te je sasvim normalno kad ne možemo nekog smjestiti ili prepoznati.

Prozopagnozija je pak poremećaj u kojem se ljudi ne samo da se ne uspijevaju sjetiti lica svojih poznanika, već ih njihov mozak jednostavno ne može prepoznati. Umjesto toga, ljudi koji imaju ovu bolest razviju alternativne metode prepoznavanja ljudi - po frizuri, glasu i slično. Nakon što promijenite jedan od ovih parametara, osoba koja ima ovu bolest vas neće prepoznati.

• Kako možete uočiti bolest? Ako osobe opisujete pomoću riječi koje se ne odnose na značajke lica (na primjer 'žena s naočalama'), ako izbjegavate imena pri komunikaciji s ljudima ili ako miješate filmske junake, onda je moguće da je riječ upravo o ovome.

 

Dežurni grintavac ili hipohondar?

Hipohondar je stalno zabrinut da će se razboljeti, 'gugla' simptome i uvijek ih sve ima. Ta osoba je možda svjesna da nema ozbiljnu bolest, ali će i dalje uporno tražiti simptome.

• Kako možete uočiti bolest? Ako se vaš prijatelj stalno žali na svoje zdravlje, predložite mu da posjeti liječnika - vjerojatno na to neće pristati. S druge strane hipohondar itekako hoće. Štoviše, važan znak hipohondrije može biti činjenica da si osoba sama prepisuje tretman za svoju 'bolest'.

 

Pretjerana urednost ili opsesivno-kompulzivni poremećaj?

Uredna osoba uvjerena je da nitko ne može bolje očistiti njihov stan od njih samih. Poliranje namještaja, konstantno usisavanje i brisanje prašine njihova je svakodnevica. Oni su izuzetno pedantni i ljute se na ukućane ako su neuredni.

Kod osoba koje imaju OKP čišćenje nečega ili izvršavanje bilo kakvih drugih ponavljajućih radnji (prisile), način je da se riješe opsesivnih nehotičnih misli i ideja.

Pročitajte i: 'Život s OKP-om je noćna mora iz koje nikako da se probudim...'

 

'Hrčak' ili silogomanija?

Nekim ljudima iznimno je teško odvojiti se od stvari, čak i ako su posve bezvrijedne. Rezultat toga su prenatrpani ormari, balkoni, šupe, podrumi…

 

Silogomanija ili patološko skupljanje stvari je stanje kada bolesna osoba skuplja i čuva nepotrebne stvari. Količina ovih stvari je toliko velika da utječe na njihov svakodnevni život - stvari blokiraju put do kućanskih aparata ili od njih ne mogu zatvoriti ni vrata.

 

• Kako možete uočiti bolest? Oboljeli drže stvari na hrpi, bez ikakvog reda, ne slažu ih na police… Odbijaju pomoć okoline i žele 'zaštititi' svoje stvari, čak i ako su slomljene i nepopravljive.

 

Gadljivost ili paruresis?

Mnogi ljudi zbog gadljivosti odbijaju ući u javni WC, ali ako im je ipak takva sila, to će ipak napraviti.

Paruresis (ili sramežljivi mjehur) je pak jaki strah od odlaska u javni WC. Kada su drugi ljudi u javnom zahodu, oboljele osobe dobivaju 'alarm' koji rezultira povećanom razinom adrenalina te dolazi do grčenja mokraćnog trakta. Ne radi se samo o prljavim toaletima na željezničkim postajama ili sličnim mjestima. Ljudi koji pate od ovog obično mogu ići samo na svoj WC.

Istraživači vjeruju da do sedam posto ljudi pati od ovog poremećaja i to su najčešće muškarci.

 

Zdrava prehrana ili ortoreksija?

Jedno je jesti zdravo, a drugo je biti s tim opsjednut. Brojni ljudi nastoje konzumirati bezglutenske proizvode, nerafinirani šećer, izbjegavaju meso, mliječne proizvode i svu procesuiranu hranu, bez obzira na to što na njih nisu alergični.

No kada takav način zdrave prehrane preraste u opsesiju, nazivamo ga ortoreksijom (ortorexia nerviosa), poremećajem u prehrani koji podrazumijeva pretjeranu preokupaciju zdravom prehranom i izbjegavanjem one koja se smatra nezdravom.

Oboljele osobe većinu svog vremena provode razmišljajući o hrani i vole ispitivati druge o njihovim navikama. Kao što je anoreksija strah da se osoba ne udeblja, ortoreksija je strah od toga da osoba jede namirnice zbog kojih neće biti zdrava. Dobro je promovirati zdravu prehranu, ali u tome ne treba pretjerati. Zdrava prehrana podrazumijeva umjerenost u hrani, a ne opsjednutost njome.

 

Loše raspoloženje ili depresija?

Mnogi se ljudi osjećaju tužno i usamljeno. Obično je loše raspoloženje reakcija na neki događaj i to brzo prođe.

Depresija je pak ozbiljna psihička bolest koju treba tretirati. Glavni su znakovi loše raspoloženje ili nemogućnost uživanja u životu. Osobe s depresijom gube sposobnost koncentracije i pokušavaju izbjeći kontakt s bliskim ljudima. Koncentriraju se samo na negativne strane života i imaju smanjeno samopoštovanje - nesanica, bol u leđima, gubitak težine...

Više čitajte ovdje.

 

Strah ili fobija?

Kada se bojimo, u našim se tijelima javlja hrpa kemijskih reakcija. Ti elementi i tjeraju ljude na šprint i vrisku. Fobija je pak nekontrolirani patološki strah koji nastaje pri pomisli na zastrašujuću situaciju ili objekt. Za razliku od običnog straha, fobija negativno utječe na psihu. 

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo