Nisu svjesni opasnosti

Trećina oboljelih ne liječi visoki tlak, a 15 posto pogrešno uzima lijekove

Hrvatska je još uvijek među zemljama centralne i istočne Europe u kojima je evidentan velik broj oboljelih od visokog krvnog tlaka, a uz to nedovoljno dobro liječenih.

 

U Hrvatskom društvu za hipertenziju nisu zadovoljni liječenjem visokog tlaka. Liječenje nikada ne započne čak 30 posto bolesnika, a 15 posto bolesnika dnevno ne uzima lijekove kako je propisano. Nemali problem koji se pokušava riješiti je i ustrajnost u liječenju. Ona je sve manja što liječenje traje dulje, a hipertenzija se često liječi doživotno.


KARDIOVASKULARNI RIZIK

Loša ustrajnost povezana je i s većim brojem kardiovaskularnih incidenata i, kako često ističe prof. Jelaković, s bacanjem novca. Pri tome nisu nedužni ni liječnici, koji imaju krivu percepciju o uspješnosti liječenja svojih pacijenata, odnosno precjenjuju uspješnost ili nerijetko propisuju preniske doze lijekova. Oboljeli pak podcjenjuju rizik i nisu svjesni opasnosti koju nosi hipertenzija.

Nacionalnim programom prevencije arterijske hipertenzije i poboljšanja liječenja visokog tlaka predviđa se educirati oboljele i opću javnost o važnosti prepoznavanja rizika, o pravilnom mjerenju tlaka, o nužnosti promjena životnih navika, o važnosti ustrajanosti...

 

Liječnike će se uputiti da im hipertenzija bude na prvom mjestu, da češće pacijentima mjere ukupan kardiovaskularni rizik, da više surađuju među sobom, s medicinskim sestrama i pacijentima, da propisuju što jednostavnije liječenje... tu su i ljekarnici, zdravstveni sustav, industrija i mediji koji bi svi trebali surađivati kako bi se poboljšalo liječenje hipertenzije na nacionalnoj razini.

Hrvatska je još uvijek među zemljama centralne i istočne Europe u kojima je evidentan velik broj oboljelih od visokog krvnog tlaka, a uz to nedovoljno dobro liječenih.


ČITAJTE I:

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo