potencijalno opasan

Totalni vodič: Koje su zdrave razine kolesterola s obzirom na dob i spol i kako ih postići

Veliki broj osoba starijih od 40 godina ima ovaj čest metabolički poremećaj, a više su mu skloni muškarci te žene u ranoj menopauzi. Nema simptoma, a može dovesti do srčanog i moždanog udara

 

 

Povišene masnoće u krvi mogu se dovesti u normalne razine, ali ne možete liječiti ono što i ne znate da imate. Povišene masnoće kao ni njihova posljedica - plak na žilama, nemaju simptome, ali mogu imati fatalan ishod, infarkt i moždani udar. Stoga je važno znati koje su vaše vrijednosti kolesterola i kako možete smanjiti rizik od razvoja bolesti srca i krvnih žila

Kolesterol se mjeri jednostavnim testom iz krvi nazvan lipidogram ili lipidni profil. Lipidi su masti i sastojci masti, uključujući kolesterol, koje kolaju krvnim sustavom  i koriste se kao izvor energije. Lipidi su i trigliceridi, fosfolipidi i slobodne masne kiseline, ali se najčešće rutinski određuju samo kolesterol i trigliceridi.


Zašto su nam potrebni kolesterol i trigliceridi

Kolesterol je esencijalni metabolit koji se nalazi u svakoj stanici, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, sintetizira hormone i vitamina topive u mastima, prekursor je žučnih kiselina koje pomažu probavi i apsorpciji masti. Bez kolesterola ni naš mozak ne bi mogao raditi.

Ali ako su vrijednosti kolesterola povišene postaju rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. U Europi je skupina ovih bolesti (u koje spadaju sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila mozga), odgovorna za oko 4,3 milijuna smrti godišnje. Prema podacima europske statistike o kardiovaskularnim bolestima vodeći su uzrok smrti u žena i muškaraca u većini zemlja Europe pa i u Hrvatskoj. U zapadnim zemljama, prvenstveno u SAD-u, više od 12 posto odraslih i oko sedam posto djece ima povišene razine kolesterola u krvi i smatraju se rizičnom skupinom za obolijevanje od moždanog udara, infarkta i drugih kardiovaskularnih bolesti.

Općenito se smatra da veliki broj osoba starijih od 40 godina ima povišeni kolesterol, on je vrlo čest metabolički poremećaj, a veću sklonost imaju muškarci te žene u preuranjenoj menopauzi. Naime, ženski spolni hormon estrogen smanjuje koncentraciju kolesterola u krvi, dok muški spolni hormoni androgeni povećavaju vrijednost kolesterola.


Zašto je kolesterol potencijalno opasan

Povišene razine kolesterola štete krvnim žilama jer potiču stvaranje plaka na stijenkama žila, odnosno aterosklerozu. To je bolest koja sporo napreduje, a simptomi se vide tek u poodmakloj fazi. Ateroskleroza može zahvatiti arterije mozga, srca, bubrega, drugih vitalnih organa te ruku i nogu.

Kada se ateroskleroza razvije u arterijama koje opskrbljuju mozak (karotidne arterija) može doći do moždanog udara, a ako zahvati arterije koje opskrbljuju srce (koronarne arterije) može nastupiti srčani udar te u arterijama nogu gdje može uzrokovati propadanje tkiva (gangrene). Ateroskleroza je najčešće oštećenje arterija pa su bolesti koje nastaju kao njezina posljedica u samom vrhu bolesti i smrtnosti u Hrvatskoj i u većini zemalja svijeta.


Kako možemo znati da imamo povišen kolesterol

Visoki kolesterol nema simptoma zato je jako važno da svi znamo koje su njegove razine, a to možemo uočiti redovitim krvnim pretragama. Pri tome se mjere dobar i loš kolesterol te trigliceridi i ukupan kolesterol, a optimalne razine ovise o dobi, spolu i određenim bolestima i stanjima. 

    • Lipoproteini niske gustoće (LDL, low-density lipoproteins) naziva se loš kolesterol i odgovoran je za nakupljanje kolesterola na stijenkama krvnih žila. Ako ga je previše predstavlja opasnost za razvoj kardiovaskularnih bolesti. 

    • Lipoproteini visoke gustoće (HDL, high-density lipoproteins) nazivamo dobrim kolesterolom jer pomaže u uklanjanju LDL kolesterola iz krvnih žila.

    • Trigliceridi pripadaju lancu masnih kiselina visoke energije koje tijelo koristi iz kalorija koje nam trenutačno nisu potrebne. Visoke razine triglicerida također povisuju rizik za bolesti srca i krvnih žila.

    • Ukupni kolesterol  je izračun razine HDL i LDL kolesterola te 20 posto razine triglicerida. I ukupni kolesterol treba biti niži, no kao dijagnostički  alat ne može se gledati izdvojeno bez međusobnog odnosa HDL i LDL kolesterola.


Zdrave razine kolesterola u odraslih

I razine kolesterola mogu biti različite od osobe do osobe što ovisi o obiteljskoj sklonosti, prehrambenim navikama, fizičkoj aktivnosti, prekomjernoj tjelesnoj masi i sl. Kardiološko društvo savjetuje mjeriti kolesterol u dobi iznad 20 godina jednom u četiri, pet godina, a u muškaraca u dobi između 45. i 65. godine te žena u dobi između 55 i 65 godina svake godine ili svake dvije godine. S godinama se povisuju razine kolesterola u krvi i raste kardiovaskularni rizik.

No uobičajene zdrave razine kolesterola u krvi odraslih smatraju se ove:

• Ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l

• LDL kolesterol < 3,0 mmol/l

• HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za muškarce,  odnosno > 1,2 mmol/l za žene

Iako imate dijabetes ili koronarnu bolest, liječnik će tražiti da je LDL kolesterol još niži jer ste dodatno u riziku od srčanožilnih bolesti. Ukupni kolesterol 4,5 mmol/l ili 4 mmol/l ako je moguće. LDL niži od 2,5 mmol/l ili 2 mmol/l ako je moguće.

- Nove smjernice za liječenje dislipidemije Europskog kardiološkog društva prepoznale su važnost niskih vrijednosti LDL kolesterola i načelno preporučuju strategiju „što niže, to bolje“. Apsolutno smanjenje LDL-C donosi kliničku korist čemu u prilog govore i dokazi iz velikih randomiziranih kliničkih studija. Smjernice preporučuju nove ciljne vrijednosti LDL-a koje su niže nego je ranije bilo preporučeno i koje se utvrđuju procjenom ukupnog kardiovaskularnog rizika - kaže prof. dr. sc. prim. Biserka Bergman Marković, dr. med, specijalist obiteljske medicine u mirovini.

 


Razine kolesterola u djece

Za osobe mlađe od 18 godina zdrave razine kolesterola razlikuju se od onih preporučenih odraslima, prvenstveno zato što se kolesterol prirodno podiže kako starimo.

Idealno bi bilo djeci izmjeriti razine kolesterola već u dobi od 7 godina, a poslije svakih pet godina.

- U većini slučajeva prilikom upisa u osnovnu školu rutinski se radi KKS, GUK  i analiza urina, a ne i lipidogram.A kad bi rutinski radili i lipidogram, na vrijeme bi mogli  prepoznati  složene dislipidemije i intervenirati. Takvo dijete  ne smije se  izgubiti iz kontrole, ne smije se nikako odati nikakvom poroku poput pušenja, fizičke neaktivnosti ili nezdrave prehrane, a u dobi od 8 do 10 godina potrebno je započeti liječenje dislipidemije. To su preporuke europskog i svjetskog društva za aterosklerozu - kaže doc.dr.sc.Ivan Pećin, dr.med., specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinolog i dijabetolog u KBC-u Zagreb.

Međutim, ako netko u bližoj obitelji boluje od povišenih masnoća u krvi, imao je infarkt ili moždani udar, djeci bi trebalo provjeriti kolesterol već u vrlo ranoj vrtićkoj dobi. Preporuke Američkog kardiološkog društva kažu da je to već s dvije godine.

Ukupni kolesterol kod djece trebao bi biti do 4,7 mmol/l.

Neka su djeca predisponirana visokim razinama kolesterola. Obiteljska hiperkolesterolemija je poremećaj  koji se nasljeđuje, a uzrokovan je mutacijom gena koji kodiraju ključne proteine LDL receptora zadužene za razgradnju LDL čestica u stanici. Već u dobi od dvije do deset godine trebalo bi postaviti dijagnozu otkrivanjem povišene razine LDL-C u djeteta u kombinaciji s pozitivnom obiteljskom anamnezom.

Povišenom kolesterolu su sklonija i ona djeca koja boluju od debljine, dijabetesa, bolesti bubrega, jetre ili štitnjače, upozorila je Američka pedijatrijska akademija.


Kako kolesterol dovesti u ravnotežu

Ako imate povišene masnoće u krvi, postoje načini kako ih možete svesti u zdrave okvire, bez obzira na to jeste li dijete ili odrasla osoba.

„Ključno je poduzeti korake koji će sniziti LDL kolesterol, a povisiti HDL kolesterol“, kaže dr. Steven Reisman, kardiolog i direktor Centra za srčane bolesti u New Yorku.

Evo kako to možete učiniti:

Poboljšajte prehranu

U prehrani treba ograničiti zasićene masnoće, koje su uglavnom životinjskog porijekla i ima ih mnogo u crvenom mesu i punomasnim mliječnim proizvodima te eliminirati transmasne kiseline u prženoj i prerađenoj hrani. Takvu hranu treba izbjegavati,  a više jesti zdrave biljne masnoće i vlakna. Preporučljivo je jesti više

    • ribe

    • avokada

    • orašastih plodova

    • sjemenki

    • cjelovite žitarice

    • grah

    • leću

    • jabuke

    • kruške

    • grašak

Najbolje prehrana za reguliranje kolesterola je mediteranska prehrana i DASH prehrana.

Redovito vježbajte

Fizička aktivnost jako je važna u održavanju zdravlja pa tako i u regulaciji kolesterola. Odrasli bi trebali imati najmanje 30 minuta aerobne aktivnosti pet puta u tjednu. U aerobne aktivnosti ubraja se hodanje, bicikliranje, trčanje ili vježbanje. Djeci se savjetuje najmanje 60 minuta takve aktivnosti u danu.


Lijekovi i injekcije za snižavanje kolesterola

Ako zdrave životne navike, prvenstveno prehrana i kretanje, ne donesu značajan rezultat, liječnik će propisati lijekove. Najviše se koriste statini. Oni se uobičajeno pripisuju osobama s visokim rizikom od infarkta i moždanog udara, s obiteljskom hiperkolesterolemijom ili onima koji su već imali infarkt ili moždani udar, čak i ako trenutačno nemaju visoke razine kolesterola.

Prema novim uputama onima s visokim rizikom od srčanog i moždanog udara te drugih bolesti srca i krvnih žila razina LDL kolesterola trebala bi biti 1,4 mmol/L, što je niže nego što se ranije preporučivalo. Veliki adut u liječenju povišenog kolesterola su nestatinski lijekovi i monoklonska protutijela, biološki lijek PCSK9 inhibitori koji su daju jednom ili dva puta mjesečno u obliku injekcija poput inzulina. Namijenjeni su onima koji imaju visoke razine kolesterola u krvi i koji drugim lijekovima nisu uspjeli regulirati kolesterol, ili ih ne podnose.

 

Za sve ostale agresivniji pristup liječenju masnoća u krvi podrazumijeva maksimalno podnošljive doze statina, koji su unatoč svim prijeporima dobri i učinkoviti lijekovi koji se koriste još od osamdesetih godina prošlog stoljeća.


Koliko traje liječenje

Česta pogreška kod pacijenata je i prekid liječenja lijekovima nakon sniženja vrijednosti kolesterola. Prekidanjem uzimanja lijekova ili vraćanjem prehrambenih navika na staro i loše, kolesterol će se opet povisiti.


Može li štetiti premalo kolesterola

Znamo da previše kolesterola nije dobro, no što ako ga imamo premalo? Može li nam to naštetiti?

Istraživanja su pokazala da nizak kolesterol može utjecati na smanjenje serotonina, hormona dobrog raspoloženja pa se u slučaju niskih razina kolesterola možemo osjećati loše i depresivno. Neka su istraživanja otkrila i vezu između niskih razina kolesterola i veće učestalosti raka debelog crijeva i oštećenja jetre. To je još jedan razlog zašto trebamo znati svoje vrijednosti kolesterola i dovesti ga u ravnotežu.


Čega se treba pridržavati prije vađenja krvi

Da bi krvni nalaz bio relevantan, a razina kolesterola što točnija treba se pridržavati nekih savjeta.

✓ 48 sati prije uzimanja uzorka krvi izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost,

✓ ne uzimati alkohol,

✓  24 sata prije uzimanja uzorka krvi jesti uobičajene obroke, ali ne premasne,

✓  12 sati prije uzimanja uzorka krvi ne jesti nikakvu hranu, ne piti alkohol, kavu i ne pušiti, voda je dopuštena,

✓  vađenje krvi treba odgoditi za barem osam tjedana ako smo preboljeli akutni infarkt srca, akutnu bakterijsku ili virusnu infekciju, imali tešku traumu ili kiruršku operaciju.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo