Postoji povezanost između srčanog udara i temperature zraka, tvrde švedski znanstvenici.
Naime, u 16-godišnjoj studiji i praćenjem 280.000 pacijenata zaključili su da postoje sezonske razlike u nastanku srčanog udara, s tim da njihov broj opada u ljetnim mjesecima, a raste u najhladnijem dijelu zime.
Istraživači su pokušali naći poveznicu između pojavnosti srčanog udara i temperature zraka kao i trajanja sunčeve svjetlosti odnosno oborina i tlaka zraka. Pritom su koristili švedski registar srčanih udara i uspoređivali podatke o srčanim udarima s vremenskim prilikama.
Više udara zimi
Izračunali su prosječnu temperaturu zraka kao 10 Celzijevih stupnjeva i procjenjivali odnos prosječnog broja srčanih udara dnevno i prosječne minimalne temperature zraka.
U promatranom razdoblju bila su ukupno 280.873 srčana udara, a meteorološki podaci bili su dostupni za 99 posto dana. Pokazalo se da je broj srčanih udara dnevno bio znatno veći tijekom niskih temperatura nego za toplijih dana.
Kad je temperatura zraka bila niža od nule, broj srčanih udara povećavao se u odnosu na dane kad je ona bila viša od 10 stupnjeva.
Vjetar, vlaga i tmurno vrijeme
Također je broj srčanih udara povećan s povećanjem brzine vjetra, smanjenjem sunčanih razdoblja i većom vlagom u zraku.
Švedski znanstvenici kažu kako bi i neki drugi čimbenici poput smanjenja tjelesne aktivnosti zimi i promjena prehrambenih navika u tom razdoblju također mogli imati utjecaja na porast broja srčanih udara.