Žensko zdravlje

Sve je češći uzrok neplodnosti kod žena, no može uzrokovati i osteoporozu, demenciju, pa i depresiju

Prijevremena insufijencija više nije nepoznanica i nije tamo neka bolest koja se događa rijetko kome i rijetko kada. Treba znati kako ona znači da jajnici uslijed nedovoljne količine estrogena ne mogu otpustiti jajašca, a posljedice su neplodnost, osteoporoza, rast rizika za srčane bolesti...

Jajnici izlučuju hormone estrogen, progesteron, testosteron i inhibin. Estrogen je odgovoran za pojavu sekundarnih ženskih spolnih karakteristika u pubertetu te za sazrijevanje reproduktivnih organa i održavanje njihovih funkcija. Progesteron priprema maternicu za trudnoću i mliječne žlijezde za dojenje, a s estrogenom potiče promjene u endometriju tijekom menstrualnog ciklusa. Glavna uloga inhibina je regulacija sinteze FSH-a. Kako žena stari, njena reproduktivna moć slabi, što je povezano s padom broja folikula u jajnicima. Djevojčice se rode s oko milijun jajnih stanica, no samo njih oko 500 (0,05 posto) ovulira. Gubljenje ovarijske rezerve povećava se s dobi i vodi do potpunog iscrpljenja u ranim pedesetima (u Hrvatskoj je prosječna dob ulaska u menopauzu 51,2 godine).


Uzrok uglavnom nepoznat

Prijevremena (primarna) ovarijska insuficijencija (POI) gubitak je normalne funkcije jajnika prije 40. godine. Oni tada ne proizvode normalne količine estrogena niti otpuštaju jajašca. Posljedica je neplodnost. POI nije isto što i prijevremena menopauza, jer žene s POI mogu imati povremene menstruacije, pa i spontano zatrudnjeti. Kod prijevremene menopauze ciklusi potpuno prestaju i trudnoća nije moguća. Znaci i simptomi prijevremene insuficijencije jajnika jednaki su znakovima menopauze i tipični su za manjak estrogena.

Uključuju neredovite i prorijeđene menstruacije, teškoće začeća, navale vrućine, noćno znojenje, vaginalnu suhoću, teškoće s koncentracijom, pad spolne želje. Ako je menstruacija izostala dva mjeseca ili više, treba posjetiti ginekologa kako bi utvrdio razlog.

 


Prijevremena ovarijska insuficijencija posljedica je gubitka jajnih stanica (oocita). To se može dogoditi zbog više razloga.

● KROMOSOMSKI POREMEĆAJI: S POI su povezani određeni genetski poremećaji, među kojima je i Turnerov sindrom kod kojeg žena ima samo jedan normalan kromosom X, dok drugi potpuno ili djelomično nedostaje.

● TOKSINI: Kemoterapija i radioterapija najuobičajeniji su uzroci zatajenja jajnika izazvanog toksinima, jer ti postupci mogu oštetiti genetski materijal u stanicama. Ostali uzroci mogu biti pušenje cigareta, izloženost nekim kemikalijama, pesticidima i virusima.

● AUTOIMUNE BOLESTI: Rijetko imunosni sustav proizvodi protutijela koja ciljaju tkivo jajnika oštećujući folikule koji sadrže jajašca, kao i jajašca u njima. Što pokreće takav imunosni odgovor, nije jasno, no moguće je da je okidač izloženost virusima.

● NEPOZNATI RAZLOZI: Postojanje POI moguće je i bez prisutnosti bilo kojeg od spomenutih čimbenika. U većini slučajeva uzrok se i ne može utvrditi pa se govori o idiopatskoj prijevremenoj ovarijskoj insuficijenciji.

Cropped portrait of an attractive young woman looking disappointed while lying next to her husband in their bedroom
Getty Images/iStockphoto

Znaci i simptomi jednaki su znakovima menopauze i tipični za manjak estrogena.


Rizični faktori, komplikacije i liječenje

Neki faktori povećavaju rizik od razvoja prijevremene ovarijske insuficijencije. To su: dob - rizik raste između 35. i 40., premda se stanje može javiti i kod mlađih žena, pa i kod adolescentica; obiteljska anamneza - ako je u obitelji bilo slučajeva POI, raste rizik za razvoj ovog stanja; višestruki zahvati na jajnicima - neke bolesti, primjerice endometrioza, mogu zahtijevati ponavljanje zahvata na jajnicima, čime raste rizik od POI.

Prijevremena insuficijencija jajnika odražava se ne samo na reproduktivni trakt nego na cijeli organizam.

● NEPLODNOST: Nesposobnost zanošenja vjerojatno je najproblematičnija posljedica POI, iako je u rijetkim slučajevima moguća povremena ovulacija, pa i spontana oplodnja.

● OSTEOPOROZA: Estrogen, među ostalim, pomaže održavanju čvrstih kostiju. Žene s niskim razinama tog hormona imaju povećan rizik za razvoj osteoporoze, tj. krhkih i slabih kostiju koje su podložnije prijelomu nego zdrava kost.

● TJESKOBA I DEPRESIJA: Zbog spoznaje o neplodnosti i drugim komplikacijama povezanima s niskim razinama estrogena već u mladoj dobi, neke žene mogu biti tjeskobne ili depresivne.

● SRČANE BOLESTI: Rani pad razine estrogena može povećati rizik za razvoj bolesti srca.

● DEMENCIJA: Nedostatak estrogena može biti faktor i za razvoj demencije.

Podizanjem i održavanjem poželjnih razina estrogena kod žena s POI sprečava se razvoj komplikacija, za što se koristi hormonska nadomjesna terapija ako nema kontraindikacija. Takvo se liječenje preporučuje do početka pedesetih godina, kada očekivano nastupa menopauza. Uz to, valja izbjegavati rizična ponašanja (pušenje, alkohol, nezdrava prehrana), treba redovito vježbati i zdravo se hraniti te, prema liječničkoj preporuci, nadoknađivati kalcij i vitamin D.


Hrana koja odgovara jajnicima

Konzumiranjem namirnica bogatih određenim nutrijentima može se pomoći funkcioniranje jajnika i poticati njihovo zdravlje.

To su u prvom redu namirnice bogate vitaminima A i C te selenom.

 

Vitamin A važan je za zdravlje jajnika; sudjeluje u njihovu razvoju, a bori se i protiv rasta tumora na jajniku, pokazalo je istraživanje iz 2011. godine.

Prehranom bi žena trebala unositi 700 mikrograma vitamina A svaki dan. Njegovi su najbolji izvori ulje jetre bakalara, jaja, mlijeko, batat, mrkva, kelj, špinat i bundeve.

Vitamin C pruža prirodnu zaštitu od razvoja raka jajnika, objavljeno je u 2012. u publikaciji Immunobiology, jer pomaže aktivirati NK stanice (engl. natural killers = prirodni ubojice) koje napadaju stanice raka sprečavajući njegov rast. Dovoljne količine vitamina C pomažu održavanju normalnih funkcija jajnika regulirajući aktivnosti gena odgovornih za razvoj folikula, pokazala je studija objavljena 2010. u publikaciji Reproductive Science. Citrusno voće, crvena paprika, brokula, kivi... pridonose unosu preporučenih dnevnih količina. Za odraslu ženu to je oko 75 miligrama dnevno.

Selen pak aktivira glutation peroksidazu, skupinu enzima koji funkcioniraju kao antioksidansi te štite tkivo od oksidativnog stresa koji može podići rizik od genetskih mutacija i tako pridonijeti razvoju raka. Selen aktivira i protein nazvan Sep15, koji također sudjeluje u borbi protiv razvoja raka. Preporučeni dnevni unos selena je 55 mikrograma, a može se dobiti iz namirnica kao što su kruh od cjelovitog zrnja pšenice, brazilski oraščići, meso, jaja i školjke.


ČITAJTE I:

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo