uzroci

Što znači ako škrgućete zubima usred noći (i kako to zaustaviti)

Procjenjuje se da oko osam posto odraslih osoba škrguće zubima te oko 33 posto djece, iako liječnici smatraju da su te brojke puno više samo što ljudi nisu toga svjesni kad škrguću zubima u snu

 

Ako ste ikada čuli nekoga kako škrguće zubima usred noći, znate kako to zastrašujuće može zvučati. Taj zvuk, koji kao da je izašao iz nekog horror filma, nastaje kad ljudi u snu nesvjesno stružu gornjim zubima o donje. Iako se škrgutanje zubima ili bruksizam javlja najčešće u snu, može se dogoditi i u budnom stanju. Procjenjuje se da oko osam posto odraslih osoba škrguće zubima te oko 33 posto djece, iako liječnici smatraju da su te brojke puno više samo što ljudi nisu toga svjesni kad škrguću zubima u snu.


Stres je važan uzrok

Stres i tjeskoba su glavni razlozi zbog kojih ljudi škrguću zubima, smatra dr. Michael Lerner, otorinolaringolog sa Sveučilišta Yale. Kad smo pod stresom, naše tijelo intenzivno luči adrenalin i kortizol - kemikalije koje ubrzavaju rad srca, povisuju krvni tlak i podižu razinu energije. Takve promjene mogu dovesti do prekomjerne napetosti u mišićima čeljusti i žvačnim mišićima, što kod nekih ljudi može potaknuti škrgutanje zubima

Kod drugih to može biti samo jedno od brojnih ponašanja povezanih s tjeskobom, kao što je to grickanje noktiju, drmanje noge ili uvijanje pramena kose. Istraživanja su pokazala da osobe koje prolaze kroz stresan period u životu, poput smrti bliske osobe, razvoda ili preseljenja, imaju veći rizik za pojavu bruksizma, kao i osobe koje su neurotične.

 

Neki stručnjaci tvrde da je bruksizam puno češći u velikim gradovima, u kojima su i razine stresa puno više nego u manjim sredinama. Ljudi koji žive ili rade u stresnom okruženju skloniji su škrgutanju zubima jer tako pokušavaju smanjiti stres.


I lijekovi mogu biti uzrok

Neki lijekovi, uključujući selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI), mogu izazvati bruksizam. Ne zna se točno zašto neki lijekovi imaju takav učinak, no neki stručnjaci smatraju da je uzrok možda to što SSRI lijekovi utječu na razinu dopamina u mozgu, a radi se o kemikaliji koja kontrolira mišićnu i motoričku aktivnost.

Neki antihistaminici također se povezuju s bruksizmom zbog dezinhibicijskog učinka koji imaju na dio mozga koji upravlja spavanjem i cirkadijalnim ritmom.


Okidači mogu biti i alkohol, kofein i cigarete

Znanstvenici su otkrili da je bruksizam u snu dvostruko češći kod osoba koje piju alkohol, iako razlozi još nisu razjašnjeni. Neki somnolozi smatraju da je to zbog činjenice da alkohol inače remeti kvalitetu i ritam sna. Zubima ne škrgućemo kad sanjamo, a alkohol sprečava da uđemo u REM fazu sna, odnosnu onu u kojoj sanjamo. Drugim riječima, osobe sklone alkoholu ne sanjaju pa imaju i veći rizik za škrgutanje tijekom spavanja s obzirom na to da se škrgutanje događa uglavnom u prvoj i drugoj fazi sna, kad je san plići.

Pušači su također podložniji bruksizmu. Jedno istraživanje je pokazalo da je on čak dva puta češći kod pušača nego kod nepušača. Smatra se da nikotin narušava normalnu razinu dopamina, hormona koji kontrolira mišićnu aktivnost.

 

S obzirom, na to da je kofein stimulans, čokolada, kava, soda i energetski napici mogu potaknuti povećanu aktivnost mišića, a to može dovesti do škrgutanja. I, baš kao što je to u slučaju alkohola, velika količina kofeina  (oko 8 šalica kave) je povezana s plićim snom.


Može se raditi o problemima s čeljusti ili genetici

Često škrgutanje može biti i reakcija na neki problem čeljusti, poput nepravilnog zagriza, manjka zuba ili nepravilnog položaja zuba. Osim toga, oko 50 posto osoba koje pate od bruksizma imaju u obitelji nekoga tko također škrguće zubima. Iako se čini da postoji snažna genetska podloga za škrgutanje, znanstvenici još nisu uspjeli identificirati specifičan gen za bruksizam.


Što možete poduzeti

Jasan znak da imate problem sa škrgutanjem jest ako se redovito budite s bolovima u čeljusti ili glavoboljom. Stomatolog bi u tom slučaju trebao pregledati vaše zube kako bi provjerio jesu li oštećeni od škrgutanja. Postoji nekoliko metoda koje možete isprobati kako biste se riješili škrgutanja. Jedan je udlaga koju stomatolog može izraditi po vašoj mjeri i koja će spriječiti daljnje oštećivanje cakline te pomoći u opuštanju mišića čeljusti. Ako to ne pomogne, možete isprobati injekcije botoksa u području čeljusti. Njihov učinak traje samo nekoliko mjeseci, ali kroz to vrijeme možete biti sigurni da nećete škrgutati niti se buditi s glavoboljom. Ako je kod vas u pitanju genetika, smanjite unos kofeina i alkohola ili prestanite pušiti. Gene ne možete promijeniti, ali način života možete.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo