posljedice

Što se krije iza blagih simptoma korone? Znanstvenike je jedna stvar najviše iznenadila

Tisuće, možda i deseci tisuća, oboljelih u svijetu koji su svrstani u kategoriju "blagih slučajeva" mjesecima se bore s dugotrajnim i iscrpljujućim simptomima Covida-19, kao što su kratak dah, ekstreman umor, povremene vrućice, kašalj, pritisak u prsima, glavobolje, osjećaj lupanja srca, teškoće koncentracije

 

Osam mjeseci nakon što se virus SARS-CoV-2 počeo nezaustavljivo širiti planetom jasno je da uzrokuje mnogo više simptoma nego što se isprva pretpostavljalo, a tisuće ljudi svih dobi ostaju bolesne tjednima ili mjesecima. Podjela osoba pozitivnih na taj virus na asimptomatske, one s blagim te one s teškim simptomima doima se nedovoljnom i suviše pojednostavljenom, jer kliničke slike oboljelih jako se razlikuju, kao i posljedice nove bolesti. Razumljivo je da oboljeli koji su imali ozbiljne simptome trebaju dug i složen oporavak, no studija Sveučilišta Maastricht i zaklade Lung Foundation potvrdila je da i neki pacijenti iz kategorije "blago simptomatskih" trpe posljedice Covid-19 dulje vrijeme, ponekad mjesecima.

Još od početka pandemije uobičajeno se smatra da manjina zaraženih, a to su obično stariji ljudi ili oni koji već imaju teže bolesti, ozbiljno oboli od Covida-19, zbog čega je potrebna hospitalizacija, nekada i intenzivna skrb. A više od 80 posto pozitivnih na SARS-CoV-2, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija, ne razvije bolest ili ima blage simptome od kojih se uobičajeno oporave u roku od dva tjedna.


Najčešći je intenzivan umor

Ipak, brz oporavak nije ono što su doživjele tisuće, možda i deseci tisuća oboljelih u svijetu koji su svrstani u kategoriju "blagih slučajeva". Mnogi se od njih mjesecima bore s dugotrajnim i iscrpljujućim simptomima Covida-19, kao što su kratak dah, ekstreman umor, povremene vrućice, kašalj, pritisak u prsima, glavobolje, osjećaj lupanja srca, teškoće koncentracije, uz druge simptome. Nizozemska studija iz lipnja obuhvatila je 1622 osobe koje su preboljele Covid-19 te su prijavile brojne dugoročne posljedice bolesti. Nije bilo hospitalizirano 91 posto sudionika, što ukazuje na to da je većina njih bila u skupini "blago simptomatskih". Prosječna dob bila je 53 godine.

Gotovo 88 posto reklo je da osjeća trajan intenzivan umor, a blizu tri četvrtine da i dalje imaju kratak dah. Drugi perzistirajući simptomi bili su, među ostalima: pritisak u prsima (45 posto), glavobolja (40 posto), bolovi u mišićima (36 posto), ubrzan puls (30 posto), vrtoglavica (29 posto). Znanstvenike je možda najviše iznenadilo to što se prije obolijevanja od Covida-19 općenito zdravima smatralo 85 posto sudionika, a mjesec ili više nakon obolijevanja samo šest posto njih.

 

Dok su točni biološki mehanizmi djelovanja SARS-CoV-2 još nepoznati, nije jasno zašto neki oboljeli osjećaju tako dugotrajne posljedice bolesti. Neki liječnici misle da bi se to moglo događati kod onih oboljelih kod kojih je virus određeno vrijeme proveo "uspavan" u tijelu, a potom bi se "probudio" i u svojoj aktivnoj fazi uzrokovao dugotrajne simptome. Ova hipoteza sugerira da se virus može pritajiti negdje u tijelu, a te su osobe onda ili pozitivne na testu ili se virus ne može dokazati konvencionalnim testom koji koristi bris iz nosa. No, prema mišljenju nekih imunologa, izglednije je da virusa tada više nema u tijelu, ali imunosni sustav nastavlja prekomjerno raditi.


Ne ide glatko

U tekstu koji je objavio AFP navodi se slučaj britanske forenzičke psihijatrice Jenny Judge koja je bolesna otkad je zaraza stigla u njenu zemlju. Njena covidovska odiseja počela je u ožujku vrućicom, kašljem, glavoboljom i teškoćama s disanjem. U međuvremenu je njezinim tijelom protutnjao cijeli niz drugih simptoma, uključujući ubrzani puls, kožni osip koji ju je pekao i "Covid nožni prsti" (engl. Covid toes), tj. neobična upala nožnih prstiju. Na 111. dan bolovanja novinarima je rekla da prolazi kroz "probavnu fazu". U trenutku pisanja ovog teksta zabilježeno je gotovo 27 milijuna slučajeva bolesti u cijelom svijetu, umrlih je bilo nešto manje od 800.000, a oporavljenih nešto više od 18 milijuna. No, sada se vidi da taj oporavak u mnogim slučajevima ne ide glatko. Studija na 143 oporavljena bolnička pacijenta u Italiji, objavljena u srpnju na JAMA Network, pokazala je da je njih 87 posto „vuklo” barem jedan simptom Covid-19 i 60 dana nakon obolijevanja. Najčešći simptomi bili su umor i problemi s disanjem. Istraživanje američkog CDCa (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti) na 350 osoba pokazalo je da se oko 60 posto bolničkih i oko 30 posto izvanbolničkih pacijenata nije oporavilo 14 do 21 dan nakon što je test pokazao da su pozitivni.


Tako je bilo i sa SARS-om

Oni koji se s bolešću bore kod kuće često ne dobivaju nikakvo objašnjenje za svoje dugotrajne simptome. "Mislim da se ti ljudi osjećaju zapostavljenima i da se nitko zapravo ne brine o njima", misli Tim Spector, profesor genetičke epidemiologije na King’s College u Londonu, koji vodi projekt praćenja simptoma koristeći podatke s aplikacije koju je do srpnja u Ujedinjenom Kraljevstvu skinulo oko četiri milijuna korisnika. Znanstvenici misle da svaki deseti oboljeli ima simptome nakon 30 dana, a neki među njima osjećaju se loše i mjesecima. U njegovoj državi moglo bi trenutno biti oko 250.000 osoba s dugotrajnim simptomima, procijenio je Spector.

Dio problema je i to što je spektar simptoma širok i raznolik, a mnogi od njih nisu na službenim popisima. Spector je izjavio da je na spomenutoj aplikaciji do srpnja bilo navedeno 19 simptoma: "Neki su imali samo kožne probleme, drugi proljev i bolove u prsištu." Dodatna je teškoća kaže, što mnogima koji muku muče s dugotrajnim i čudnim simptomima okolina, pa čak i liječnici, ne vjeruje. Mnogi se pod takvim pritiskom vraćaju na radna mjesta i prije nego što su za to fizički i psihički spremni.

 

Kako smo spomenuli, nije još razjašnjeno je li uzrok dugotrajnih simptoma virus sam ili je to previše snažna imunosna reakcija. Spector kaže da je moguće da neke osobe s „dugim repom” korone još imaju tragove virusa u tijelu, ali nije poznato mogu li oni i dalje biti infektivni. I druge zarazne bolesti mogu prouzročiti produljeni postviralni učinak. Studija iz 2009. godine provedena na 233 osobe koje su se u bolnici liječile od SARS-a, bolesti koju uzrokuje drugi koronavirus, pokazala je da je četiri godine nakon bolovanja njih 40 posto još imalo simptome depresije ili kroničnog umora.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo