Prehrana po bolestima

Što jesti kod problema s bubrezima, hemodijalize ili nakon transplantacije

U prevenciji i liječenju bubrežnih problema prehrana može imati presudnu ulogu jer kod zatajenja bubrega može čak i odgoditi potrebu za dijalizom ili presađivanjem bubrega.

 

BUBREŽNI KAMENCI

Najbolja prevencija je piti dovoljne količine vode, barem dvije litre na dan. Preporučuje se jesti manje namirnica koje sadrže oksalate - cikla, čokolada, rabarbara, kikiriki, špinat i jagode, a povećati namirnice bogate kalijem kao što su banane, poriluk i mahunarke.

 

Ovo bi vam moglo pomoći:

  • smanjite oksalate, ali samo ako ste već imali kamence: namirnice bogate oksalatima su špinat, rabarbara, cikla, repa, jagode, orašasti plodovi, čokolada, pšenične mekinje, kikiriki i bademi. Ako ne možete bez njih, jedite ih zajedno s namirnicama bogatim kalcijem (mlijeko i mliječni proizvodi).
  • jedite jogurt: iako se većina bubrežnih kamenaca sastoji od kalcija, ograničavanje unosa kalcija iz hrane više ne vrijedi, osim za oboljele od apsorpcijske hiperkalciurije. Danas se zna da osobe koje prehranom unose najmanje kalcija, imaju najviši rizik od bubrežnih kamenaca. Ali to ne vrijedi za dodatke prehrani na bazi kalcija.
  • sok od naranče i limunada: svaki dan po jedna čaša smanjuje rizik za bubrežne kamence. Sok od grejpfruta i sok od jabuka, međutim, povećavaju taj rizik.
  • izbjegavajte kukuruzni sirup bogat fruktozom: razna bezalkoholna pića, zaslađeni voćni sokovi, gotova hrana.

 

KRONIČNA BUBREŽNA BOLEST

Postoji pet stadija kroničnog zatajenja bubrega, a u zadnjem stadiju nužna je dijaliza ili transplantacija bubrega.

 

Da bi se odgodilo napredovanje oštećenja bubrega treba:

  • paziti na adekvatan unos bjelančevina, soli i tekućine.
  • smanjiti hranu bogatu purinima (iznutrice, plava riba, muzgavci) što je najlakše ako se tri puta u tjednu jedu isključivo vegetarijanski obroci.
  • možda će biti potrebno i smanjiti unos tekućine.
  • te smanjiti unos soli, ali i namirnica bogatih kalijem jer se kod bolesti bubrega često smanjuje njihova sposobnost da izlučuju višak kalija i fosfora iz organizma.

Namirnice bogate kalijem su: avokado, banane, mahunarke, sjemenke, sušeno voće, čokolada, pića od instant-kave i mlijeka u prahu. Mnoge su vrste sirovog voća i povrća bogate kalijem, a neke od njih mogu se jesti, ali ih treba prethodno skuhati jer se kuhanjem i namakanjem smanjuje sadržaj kalija.

 

- Većina bolesnika i ne zna da ima kronično zatajivanje bubrega, oko 30 posto bolesnika se javi nefrologu kada ima završni stadij kroničnog zatajivanja bubrega, odnosno uremiju što znači da trebaju dijalizu - ističe prof. dr. sc. Petar Kes.

 

HEMODIJALIZA I PERITONEJSKA DIJALIZA

Osobe koje su na dijalizi  u svojoj prehrani moraju paziti na to da zadrže poželjnu tjelesnu masu jer bolesni bubrezi ne mogu ukloniti dodatnu količinu tekućine iz krvi, što dovodi  do dobitka težine (oko 4 posto između dvije hemodijalize), što može dovesti do daljnjih komplikacija. Količinu tekućine potrebno je smanjiti kao i količinu otpadnih tvari koje se stvaraju između dviju dijaliza, u čemu prehrana ima važnu ulogu. Tijelo i dalje skladišti otpadne tvari i tekućinu, ali pravilna prehrana omogućuje da se regulira koncentracija fosfora, natrija i kalija u krvotoku jer će to omogućiti bolji ishod dijalize.

Evo što se preporučuje:

  • ugljikohidrati: žitarice, krumpir, žitne pahuljice, kruh, tjestenina - osigurat će energiju, no nemojte pretjerivati s ugljikohidratima
  • bjelančevine: najbolji izvor su nemasno meso, perad, riba te bjelanjak
  • smanjiti hranu bogatu kalijem: mlijeko, avokado, banana, kivi, sušeno voće - jer bolesni bubrezi ne mogu regulirati kalij, a on utječe na pravilne otkucaje srca.  Previše kalija uzrokuje mišićnu slabost, a može dovesti i do zatajenja srca. Osim što se može smanjiti unos hrane bogate kalijem, količina kalija se u namirnicama smanjuje njihovim kuhanjem i namakanjem u vodi jer je lako topiv u njoj. Bitno je nakon kuhanja baciti vodu te je ne koristiti u pripremi jela. Količina kalija se može regulirati tako da se u jednom danu konzumira jedan obrok svježeg voća i dva obroka povrća.
  • smanjiti konzumaciju lubenica, grožđa, jabuka, agruma, rajčice, zelene salate: mogli bi dodatno povećati tekućinu u tijelu.
  • jesti hranu s niskim sadržajem soli i šećera: u suprotnom ćete biti dosta žedni, a prekomjerno uzimanje tekućine između dijaliza u izravnoj je vezi s komplikacijama. Također, prekomjerna hidracija mogla bi dovesti do mučnine i grčeva u mišićima tijekom dijalize. Dimljeno i salamureno meso i riba, sva gotova hrana i umaci (kečap) imaju mnogo soli i zabranjeni su ovim bolesnicima.
  • smanjiti hranu bogatu fosforom: mlijeko, sir, riba, grašak, lješnjak, kikiriki - bubrezi ne reguliraju adekvatno fosfor, a on na sebe veže kalcij iz kostiju, što može dovesti do osteoporoze.
  • općenito treba smanjiti unos orašastih plodova, müslija, iznutrica, žutanjaka, mahunarki, kruha od punog zrna, mliječnih proizvoda, mekog sira, kobasica i suhomesnatih proizvoda.

 

NAKON TRANSPLANTACIJE

Zdrava i umjerena prehrana je sastavni dio oporavka nakon presađivanja bubrega. Prehrana mora biti uravnotežena kalorijski i po sastavu. Važno je zadržati kontrolu nad tjelesnom težinom jer apetit može biti pojačan zbog terapije kortikosteroidima.

Prehrana mora biti sa smanjenim unosom masti i šećera, a bogata vitaminima. Treba jesti voće (ali ne pretjerivati s kalijem), povrće, žitarice, mlijeko i mliječne proizvode koji su važan izvor kalcija, krto meso i ribu kao izvor proteina. Namirnice bogate bjelančevinama su izuzetno važne jer sadrže sve esencijalne aminokiseline. U prehranu moraju biti uključene zdrave masnoće.

Zamijenite životinjske masnoće i biljna ulja maslinovim uljem - savjetuju prof. dr. Nikolina Bašić-Jukić i prof. dr. Petar Kes. Također se preporučuje ne jesti povrće koje raste direktno u zemlji ako se ne prokuha u kipućoj vodi (krumpir, primjerice). Za desert jedite voće.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo