maligne bolesti

Što ako je rak? Simptomi i promjene koje nikako ne bismo smjeli ignorirati

Muškarci najčešće obolijevaju od raka pluća, raka debelog crijeva i raka prostate

 

Dijagnoza raka jedna je od najtežih dijagnoza s kojom se treba suočiti svaki oboljeli. Nažalost, u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja, rak je druga bolest po učestalosti, iza bolesti srca i krvožilnog sustava. Godišnje se otkrije između 11 i 12 tisuća novih slučajeva raka u muškaraca, više nego u žena (u prosjeku ih na godinu obolijeva tisuću do dvije manje). Simptomi koji mogu ukazivati na rak mogu se pripisati i drugim bolestima ili stanjima i najčešće neće natjerati muškarce da potraže liječničku pomoć. Kada je i potraže, to je često u onkologiji prekasno jer se smanjuje povoljan ishod liječenja. Muškarci najčešće obolijevaju od raka pluća (traheja, bronh), raka debelog crijeva i raka prostate.


Posljedice pušenja

Najvažniji faktor rizika za razvoj raka pluća je pušenje zbog kancerogenih kemijskih spojeva u dimu cigarete. U Hrvatskoj puši trećina odraslih. Oko 90 posto bolesnika s rakom pluća su pušači. Postoji čvrsta povezanost između pušačkog staža i broja dnevno popušenih cigareta s rizikom za razvoj raka pluća. U usporedbi s nepušačima, oni koji puše između 1-14 cigareta dnevno imaju osam puta veći rizik da umru od raka pluća. Oni koji puše 25 ili više cigareta dnevno imaju 25 puta veći rizik. Tek petnaestak godina od prestanka pušenja rizik za rak pluća približava se riziku u nepušača. Rizik je povećan i u pasivnih pušača.


Opasan kašalj

  • kašalj
  • zaduha
  • iskašljavanje krvi
  • te rjeđe bol u prsištu, opća slabost, gubitak apetita i tjelesne težine simptomi su koji se javljaju kod raka pluća, no često ostaju zanemareni.

Ako osoba svakodnevno kašlje dulje od dva mjeseca, to je simptom bolesti i treba snimiti pluća.

Kako je karcinom pluća velik javno-zdravstveni program u Hrvatskoj i u svijetu, Ministarstvo zdravstva je u suradnji sa Zakladom Hrvatska kuća disanja i Hrvatskim torakalnim društvom odlučilo pokrenuti Nacionalni program ranog otkrivanja i probira raka pluća. Takav nacionalni program prvi je u Europi te je tako Hrvatska predvodnik u Europskoj uniji u borbi protiv ove zloćudne bolesti.

Uvažavajući specifičnosti naše populacije u Nacionalni program će se uključiti osobe koje imaju 50-75 godina, aktivni su pušači ili su prestali pušiti unutar 15 godina prije početka Programa uz pušački staž od minimalno 30 kutija/godina, a bez obzira na komorbiditete i druge demografske ili anamnestičke osobitosti.

Uključivanje osoba u Nacionalni program utvrđivat će liječnici obiteljske medicine koji će u skupini osoba o kojima skrbe, naći rizične osobe za razvoj karcinoma pluća te iste uputiti na CT niske doze zračenja (LDCT). CT niske doze zračenje odlična je metoda za rano otkrivanje raka pluća jer osim iznimne kvalitete snimaka koje mogu otkriti i male promjene u plućima emitira iznimno niske doze zračenja koje ne ugrožavaju zdravlje osoba koje uđu u Program.

 

Pušenje je povezano i s povišenim rizikom za rak debelog crijeva, grkljana, usta, grla, jednjaka, bubrega, jetre, želuca, gušterače...


Rak debelog crijeva

Rak debelog crijeva povezan je i s pretilošću, manjkom tjelesne aktivnosti, alkoholom pa se svakako preporučuju zdrave životne navike koje će smanjiti rizik od raka. Svakako zatražite detaljan pregled debelog crijeva ako primijetite:

  • neobjašnjiv zatvor, proljev ili promjene debljine stolice, što može ukazivati na polip koji se treba ukloniti jer se iz njega može razviti rak.
  • nikako ne zanemarujte i ne odgađajte odlazak liječniku ako primijetite krv u stolici, a opća slabost i nagli gubitak tjelesne težine stanja su koja mogu ukazivati na rak.

Osim crijevne stijenke, bolest zahvaća okolne limfne čvorove, a kasnije se širi i na udaljena područja kao što su jetra, pluća i kosti, što otežava liječenje. Zbog toga su preventivni pregledi i testovi za rano otkrivanje raka debelog crijeva izrazito važni, osobito u populaciji s povećanim rizikom, a to je starija dob, polipi, bolest u obitelji.

U Hrvatskoj se provodi probir (screening) populacije od 50. do 74. godine testom okultnog (nevidljivog) fekalnog krvarenja svake dvije do tri godine. Na kućnu adresu stiže pribor s uputama za uzimanje uzorka stolice za analizu. Uz to se popunjava anketa o zdravstvenom stanju i čimbenicima rizika. Ako se testom otkrije krv u stolici, što može biti prvi znak bolesti, osoba će dobiti poziv za daljnje pretrage - kolonoskopiju ili rektoskopiju. Nažalost, većina se ne odazove ovom pozivu. Treba znati da rano otkrivena bolest često znači potpuno izlječenje, i to najčešće samo kirurškim zahvatom.


Rak prostate

Danas se smatra da ni jedan muškarac od njega ne bi trebao umrijeti jer su mogućnosti liječenja dobre, a i taj rak sporo napreduje. U razvijenim zemljama samo malen udio oboljelih umire od raka prostate.

Izlječenje je moguće u većine muškaraca ako je rak ograničen na prostatu, a i kad metastazira, liječenje može dovesti do dugog i dobrog života. S obzirom na to da simptomi raka prostate ne odskaču od simptoma drugih bolesti prostate - najčešće su to problemi s mokrenjem - redoviti pregledi od 40. godine vrijedan su ulog u zdravlje.


ČITAJTE I: Maligne bolesti kod muškaraca: ovo su promjene na koje trebate reagirati

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo