kontraefekt

Stare smjernice o izbjegavanju alergena do navršene prve godine više ne vrijede

Prema novim istraživanjima, bebama treba od početka dohrane davati svu hranu, uključujući i alergene. Čekanje s uvođenjem alergena do navršene prve godine ne smanjuje rizik za razvoj alergija, kao što se dosad smatralo i kao što još uvijek preporučuju mnogi pedijatri, već ima kontraefekt te zapravo povećava mogućnost nastanka alergija, upozorava dr. sc. Tena Niseteo, pedijatrijski klinički nutricionist iz Referentnog centra za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i poremećaje prehrane Klinike za dječje bolesti Zagreb

 

U posljednjih desetak godina proveo se niz istraživanja (GINI, LISA, LEAP, EAT i druga) koja su pokazala da preporuke o kasnom uvođenju alergena u prehranu djeteta nemaju učinak kakav se smatralo da bi mogle imati, a to je odgađanje ili sprečavanje pojave alergije na hranu u djece. Naime, istraživanja su potvrdila upravo suprotno - ranije uvođenje alergena (primjerice mlijeka, jaja, glutena, kikirikija, soje i drugih) rezultira smanjenom pojavnošću alergija na tu hranu te se savjetuje uvođenje alergena u isto vrijeme kada se uvodi i sva ostala hrana bez dodatnog odgađanja - ističe dr. Niseteo, uz napomenu da djeci koja imaju rizik od razvoja alergije na hranu, poput djece s teškim atopijskim dermatitisom ili pozitivnom obiteljskom anamnezom na atopijske bolesti i alergije, namirnice poput jaja i kikirikija prvi put treba dati pod nadzorom. No, dohrana se čak i kod atopičara i alergičara uvodi normalno, osim alergena za koji se zna da je dijete na njega alergično.

Ono što se nije promijenilo jest pravilo o postupnosti uvođenja novih namirnica. Naime, namirnice u djetetovu prehranu i dalje treba uvoditi postupno i pojedinačno, svaka dva do četiri dana jer se na taj način može uočiti ima li dijete neku neželjenu reakciju na pojedinu namirnicu. No, kako ističe dr. Niseteo, sve se namirnice, bez obzira na njihovu alergenost, uvode u dobi od 6. do 12. mjeseca života.

 

 - Valja napomenuti da Europske smjernice navode početak uvođenja dohrane u dojenčadi između 4. i 6. mjeseca, naravno ovisno o spremnosti svakog djeteta.


VELIKIH OSAM

 - U djece se najčešće javljaju alergije na proteine kravljeg mlijeka, jaja i kikiriki, a pojavnost u Europi je oko 2 do 4 posto. Inače 90 posto alergija u ljudi izaziva osam namirnica (tzv. big eight), a to su: mlijeko, jaja, soja, gluten, kikiriki, orašasto voće, riba i školjke. Ove namirnice sadrže visoku koncentraciju bjelančevina koje djeluju kao alergen onda kada u probavni sustav dospiju očuvane strukture. Što su bjelančevine otpornije na djelovanje temperature (odnosno na termičku obradu), želučane kiseline, žuči i enzima, to je veća mogućnost da očuvane dospiju u probavni sustav - kaže dr. Niseteo.

Alergije na proteine mlijeka, jaja, soju i gluten najčešće su prolazne, upravo zato što imaju prostornu konfiguraciju proteina koji su osjetljiviji na termičku obradu i probavu, dok su bjelančevine linearnog oblika (kikiriki, riba, školjke i orašasto voće) otpornije i mogu uzrokovati dugotrajne alergije.


ZAMJENA ILI SUPLEMENTACIJA JE OBAVEZNA

Ako se radi o zdravom djetetu, dohranu treba uvoditi postupno i namirnice uvoditi pojedinačno te pratiti dijete, odnosno promatrati hoće li se pojaviti neželjene reakcije na pojedinu namirnicu. Razvije li dijete alergiju na hranu, obavezno se treba javiti pedijatru i zatim odvesti dijete alergologu te se posavjetovati o alergološkim testovima i uvođenju alergena u dohranu djeteta.

Svako dijete koje ima eliminacije u prehrani treba posjetiti pedijatrijskog nutricionista koji će pomoći roditeljima da isplaniraju djetetovu prehranu te dati potrebne savjete o zamjeni namirnica i nadopuni prehrane kako ne bi došlo do razvoja deficita.

 

- Treba imati na umu da eliminacijom čitavih skupina namirnica kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, riba ili gluten (žitarice koje sadrže gluten) može doći do razvoja deficita, primjerice do nedostatka kalcija, vitamina D3, omega-3 masnih kiselina i energije. To može imati ozbiljne posljedice na zdravlje, rast i razvoj djeteta te su stoga potrebne adekvatne zamjene ovih namirnica, a ponekad čak i suplementacija, što mora odrediti stručnjak - upozorava dr. Niseteo.


KAKO PREPOZNATI ALERGIJU NA HRANU

 - Alergijske reakcije na hranu mogu biti vrlo različite te ovise o vrsti alergije: postoje one posredovane imunosnim sustavom, mješovite i one koje nisu posredovane imunosnim sustavom. One najbrže i najteže, koje se očituju unutar 30 minuta do dva sata nakon konzumacije alergena, posredovane su imunosnim sustavom i najčešće se očituju kao eritem, osip, urtikarija, grčeviti bolovi u trbuhu i anafilaksija, dok se one neposredovane imunosnim sustavom očituju obično nakon nekoliko sati pa i dana, najčešće kao enterokolitični sindrom, proktokolitis te kontaktni dermatitis - pojašnjava dr. Niseteo ističući da svaka od navedenih reakcija zahtijeva medicinsku pomoć i da se nikako ne smiju primjenjivati kućna liječenja.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo