Teško zdravstveno stanje

Sepsa - što je uzrokuje, tko je najugroženiji i koji su prvi simptomi

Svatko može dobiti sepsu, a veći rizik imaju oni iznad 65 godina, osobe oslabljenog imunološkog sustava ili osobe s dijabetesom, plućnim bolestima, bolestima bubrega ili oni koji boluju od raka.

 

Sepsa, ili trovanje krvi, gotovo je uvijek posljedica neke infekcije. Nastaje kad tijelo na infekciju reagira oštećenjem vlastitih tkiva i organa, što može rezultirati stanjem šoka, višestrukim zatajenjem organa pa i smrću, osobito ako se ne prepozna na vrijeme.

Što je najgore, nije potrebna velika infekcija da do problema dođe. Sepsa se najčešće javlja zbog upale pluća, abdominalnih infekcija (poput netretirane upale slijepog crijeva), infekcija mokraćnih putova (UTI) ili infekcije kože ili mekog tkiva.

Svatko može dobiti sepsu, a veći rizik imaju oni iznad 65 godina, osobe oslabljenog imunološkog sustava ili osobe s dijabetesom, plućnim bolestima, bolestima bubrega ili oni koji boluju od raka. Djeca mlađa od 12 mjeseci također su osjetljivija.

 

Koji su simptomi

Ne postoje neki univerzalni simptomi sepse, ali mnogi se u početku osjećaju zbunjeno i dezorijentirano. Također dolazi do kratkoće daha jer se tijelo bori protiv infekcije.

Drugi znakovi su:

  • Ubrzani rad srca
  • Temperatura, drhtanje, osjećaj hladnoće
  • Ekstremna bol
  • Hladna, vlažna ili ljepljiva koža
  • Značajno smanjeno uriniranje ili tamna mokraća

Foto: Istock

Liječenje

Blaga infekcija obično neće uzrokovati teške simptome, Dakle, ako primijetite bilo kakve znakove sepse ili imate infekciju koja se pogoršava, umjesto da ide na bolje, trebali biste odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Sepsa može brzo napredovati i što prije započnete s liječenjem, prije ćete se oporaviti.

Sepsa je obično dijagnosticira kroz krvne testove koji provjeravaju broj bijelih krvnih stanica i traže druge znakove infekcije ili oštećenje organa.

 

Ako imate sepsu, dobit ćete antibiotike za borbu protiv infekcije. Ovisno o tome koliko je napredovala, možda ćete dobiti kisik ili intravenoznu tekućinu kako biste zadržali dovoljnu količinu krvi koja kola organima i spriječili opasni pad krvnog tlaka. U vrlo ozbiljnim slučajevima, možda ćete trebati i respirator, dijalizu ili operaciju. 

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo