riječ stručnjaka

S njom se bori više od 7000 ljudi u Hrvatskoj! Simptomi su nespecifični, a manjak vitamina D i pušenje mogu povećavati rizik za obolijevanje

Prof. dr. sc. Mario Habek govori o simptomima multiple skleroze, novim metodama liječenja te o problemima s kojima se suočavaju oboljeli

 


Multipla skleroza je autoimuna bolest koja oštećuje živce u mozgu i leđnu moždinu. S obzirom na to da je MS vrlo složena i relativno nevidljiva bolest, često nije prepoznata ili je prepoznata kad je već u uznapredovalom stadiju.

Treba naglasiti i da bolest može izazvati ireverzibilne neurološke probleme pa je to dodatni razlog zašto je važno naučiti prepoznati što ranije znakove bolesti. Procjenjuje se kako od multiple u Hrvatskoj boluje više od 7000 ljudi. Povodom svjetskog dana MS-a koji se obilježava 30. svibnja, o ovoj bolesti razgovorali smo s prof. dr. sc. Marijom Habekom, zagrebačkim neurologom.


Koji su najraniji simptomi multiple skleroze?

Multipla skleroza se najčešće prezentira s tri skupine simptoma.

Prva skupina uključuje simptome oštećenja vida zbog promjena na vidnom živcu kao što su zamagljenje ili gubitak vida, nerazlikovanje boja te bolnost prilikom pokretanja oka.

Druga skupina simptoma nastaje zbog oštećenja u području kralježničke moždine kao što su slabost u rukama ili nogama, utrnulost ili mravinjanje u rukama i nogama te poremećaji mokrenja.

Treća skupina simptoma nastaje zbog oštećenja malog mozga i moždanog debla, a uključuje simptome kao što su neravnoteža, vrtoglavica i dupla slika. Nadalje sve je više istraživanja koja pokazuju da u osoba koje razviju ranije navedene simptome i kod kojih se na kraju postavi dijagnoza multiple skleroze, bolest zapravo počinje puno ranije. Navedena istraživanja pokazuju da osobe s MS-om, do 10 godina prije postavljanja dijagnoze, češće posjećuju liječnika zbog simptoma kao što su umor, bolovi, smetnje mokrenja i stolice, anksioznost i depresija.


Znamo li zašto češće pogađa žene?

Multipla skleroza, kao i ostale autoimune bolesti češće pogađa žene. Točan razlog nije poznat.


Zašto je izrazito važno što prije krenuti s terapijama?

Brojni su razlozi zašto je multiplu sklerozu potrebno započeti liječiti što je ranije moguće. Ako pogledamo prirodan tijek neliječene multiple skleroze, nakon 20 godina trajanja bolesti više od 70 posto oboljelih razvije trajnu neurološku onesposobljenost te je bolesnicima tijekom obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti potrebna tuđa pomoć.

Ako multiplu sklerozu liječimo lijekovima kao što su interferon beta ili glatiramer acetat, postotak osoba koji razvijaju trajnu neurološku onesposobljenost pada na 20 posto. Ovo smanjenje onesposobljenosti upravo ovisi o tome kada je liječenje započeto, a najviše je u osoba koje su započele liječenje unutar prve godine od postavljanja dijagnoze.

 

Danas, kada imamo brojne nove lijekove koji još uspješnije smanjuju rizik od napredovanja bolesti, očekuju se još bolji ishodi liječenja u budućnosti.


Koje su novosti u liječenju?

Postoje brojne novosti u liječenju relapsno remitirajuće multiple skleroze. Već ove godine očekuje se odobrenje tri nova lijeka za ovu indikaciju čime će se dodatno unaprijediti liječenje oboljelih. Također, ove godine očekujemo odobrenje prvog lijeka za liječenje sekundarno progresivnog oblika multiple skleroze, što je vrlo važno jer do sada nismo imali niti jedan učinkovit lijek za ovaj oblik bolesti. Kroz sljedećih nekoliko godina očekuje se daljnji napredak u liječenju jer se u svijetu i, ali i u Hrvatskoj, provode brojna klinička ispitivanja različiti lijekova za sve oblike MS-a.


I dok je dijagnostika dobra, adekvatno liječenje u smislu što ranijeg započinjanja terapije oboljelima nije dostupno. Ima li tu pomaka?

U Hrvatskoj je u posljednje dvije godine došlo do vrlo velikog napretka u liječenju multiple skleroze. Moguće je započeti liječenje u svih bolesnika odmah nakon postavljanja dijagnoze. Također, ako nakon započetog liječenja dođe do ponovne aktivnosti bolesti, moguće je zamijeniti terapiju jednim od lijekova bolje učinkovitosti.

Nadalje, vrlo je važno što je omogućeno da bolesnicima s vrlo agresivnim  tijekom bolesti odmah započnemo liječenje terapijom visoke učinkovitosti. Kao i kod svih lijekova, uvijek je potrebno odvagati učinkovitost terapije i sigurnost primjene određenog lijeka u odnosu na tijek bolesti i ostala obilježja osobe kojoj liječenje propisujemo.


Postoje li faktori rizika za razvoj bolesti?

Od čimbenika koji povećavaju rizik za razvoj multiple skleroze do sada su identificirani sljedeći: infekcija Epstein Barr virusom, manjak vitamina D, pušenje i pretilost u dječjoj dobi i adolescenciji. Infekcija Epstein Barr virusom, osobito ako se manifestira infekcioznom mononukleozom (bolest poljupca) predstavlja jedan od najsnažnijih rizičnih čimbenika na razvoj MS-a. Za ostala tri rizična čimbenika možemo reći da se mogu modificirati i time potencijalno smanjiti rizik od razvoja MS-a, što se osobito odnosi na prestanak pušenja i pravilne prehrane i provođenja redovite tjelesne aktivnosti kod djece i adolescenata kako bi se prevenirala pretilost.


S kojim se problemima najviše suočavaju oboljeli?

Postoje brojni problemi s kojima se susreću osobe s MS-om. U početku bolesti to su svakako nesigurnost o budućnosti koju nosi kronična bolest. Potrebno je naglasiti kako s povećanjem neurološke onesposobljenosti dolazi do pada u kvaliteti života.

Također, dolazi do povećanja nezaposlenosti i stope rastave braka. Većina ovih problema usko je vezana sa stupnjem neurološkog oštećenja zbog čega je sprječavanje daljnjeg napredovanja bolesti od presudne važnosti, a jedini način sprječavanja je pravovremeno liječenje lijekovima koji modificiraju tijek bolesti.  


U posljednje vrijeme svjedočimo porastu autoimunih bolesti, znamo li zašto?

Između ostalog, tri glavna okolišna čimbenika su snažno povezana s porastom osoba koje razviju neku od autoimunih bolesti, a to su: infekcije, ekologija i prehrana.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do značajnih promjena, osobito u zapadnim zemljama, u prehrambenim navikama, okruženju i izloženosti onečišćenju, zaraznim bolestima i stresu.

 

Sve od navedenog se povezuje s paralelnim porastom autoimunih bolesti, međutim, do danas, točna uzročno-posljedična veza nije utvrđena.

 

Zašto bismo se svi trebali uključiti u MS WALK?

MS WALK već tradicionalno okuplja osobe s multiplom sklerozom i medicinsko osoblje koje je uključeno u zdravstvenu skrb oboljelih te sve ljude koji se žele informirati i sudjelovati.

Cilj ovakvih okupljanja je povećanje svjesnost o ovoj kroničnoj bolesti, smanjiti stigmatizaciju bolesnika, upozoriti na važnost ranog prepoznavanja i pravovremenog liječenja.

 

Osim toga, budući da se radi o „walk-u“, odnosno šetnji, naglašava se važnost fizičke aktivnosti i kretanja, a zajednički nam je cilj upravo osigurati i očuvati što bolju motoričku funkciju, odnosno mijenjati paradigmu u kojoj se bolesnik s multiplom sklerozom uvijek prikazuje kao osoba za čije su kretanje nužna invalidska kolica.


Na što oboljeli trebaju paziti tijekom Covida-19?

Općenito se može reći kako, osim beta-interferona i glatiramer acetata, svi ostali lijekovi koje koristimo u liječenju MS-a su u različitim stupnjevima povezani su s rizikom od infekcije. Upravo ovaj povećani rizik od infekcija kod osoba s MS-om koje primaju različite lijekove je postao vrlo aktualan uslijed pandemije COVID-19. Potrebno je naglasiti kako trenutno ne znamo jesu li osobe s MS-om izložene povećanom riziku da dobiju COVID-19 ili da razviju teški oblik COVID-19 bolesti, iako podatci objavljeni u Italiji ne sugeriraju navedenu mogućnost.

Također ne postoje znanstveni dokazi o tome koji lijekovi koji koristimo u liječenju MS-a utječe na mogućnost zaraze ili tijek COVID-19 infekcije. Jasno je da će svaku odluku o početku primjene lijekova tijekom pandemije COVID-19 trebati pažljivo donijeti i ovisit će o stanju pandemije, ne samo u određenoj zemlji, već i na specifičnom području gdje osoba živi i prima terapiju.

Pri tome potrebno je voditi računa o proaktivnom pristupu liječenja MS-a, usredotočiti se na osobu s MS-om u svim fazama bolesti kako bi se posljedice bolesti svele na minimum te povećala kvaliteta života.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo