Nije dobro

Roditelji, oprez! Rapidno raste broj mladih ovisnika o heroinu

Usporedba podataka iz istraživanja provedenog 2018. godine s rezultatima iz 2017. godine ukazuje na izrazit porast stope potrošnje čistog heroina. Eto, koliko se toga može dogoditi u samo 12 mjeseci.

 

Glavna tema simpozija "Ovisnosti o novim psihoaktivnim tvarima" u organizaciji Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo i u suradnji s Klinikom za psihijatriju Vrapče bila je sve veća prisutnost novih droga u Hrvatskoj.

Simpozij okuplja vrhunske stručnjake koji se bave istraživanjem, prevencijom i djelovanjem psihoaktivnih tvari, a glavne teme bit će vezane uz pojavnosti novih psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj, osvježivače zraka - nove ubojite droge popularne među mladima, chemsex, ulogu emocija u procesu nastajanja ovisnosti i forenzički pristup. Cilj je informirati javnost o opasnostima i raditi na sustavnom ranom prepoznavanju i suzbijanju ovisnosti.

 

Svake godine novih 250

Nove psihoaktivne tvari nastale su kao svojevrsna alternativa uobičajenim ilegalnim drogama, pri čemu imitiraju učinke poznatih i već prisutnih droga. Riječ je o izrazito velikom broju novih tvari - čak je 740 novih psihoaktivnih tvari u optjecaju od 2017. godine, a smatra se da se svake godine na tržištu pojavi još otprilike 250 novih tvari.

Internet je omogućio vrlo brz protok informacija između proizvođača, preprodavača i krajnjih korisnika tih tvari. Osim toga, internet je i jedan od glavnih načina preprodaje novih droga, iako se nove psihoaktivne tvari mogu pronaći i u proizvodima koji se legalno prodaju kao osvježivači zraka ili kao proizvodi koji se koriste u poljoprivredi.

"Nove psihoaktivne tvari sačinjavaju širok spektar droga koje nisu pokrivene UN-ovom Konvencijom o opojnim drogama iz 1961. godine. Paralelno s porastom broja novih psihoaktivnih tvari raste i baza korisnika, u kojoj je sve više rekreativnih konzumenata i ljudi koji žele poboljšati svoj izgled odnosno poboljšati svoje performanse na poslu ili tijekom učenja. Najveći izazov za zdravstveni sustav u Europi predstavljaju sintetski kanabinoidi koji se više ne reklamiraju samo kao 'legalne' zamjene za kanabis, nego su stvorile reputaciju kao snažne i jeftine droge popularne među ranjivim skupinama, poput beskućnika i zatvorenika, koji ih koriste za 'otupljivanje uma'. Budući da su zabilježeni i smrtni slučajevi, pred nama je traženje adekvatnih odgovora i kvalitetnih rješenja da bismo se oduprli ovom velikom javnozdravstvenom izazovu", naglasio je Ivan Ćelić, dr. med., iz Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče i predsjednik Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje ovisnosti Grada Zagreba.

 

Prosječna dob zabrinjava

U gradu Zagrebu je tijekom 2017. godine zbog zlouporabe psihoaktivnih droga liječeno 1970 osoba.

U Zagrebu i u Hrvatskoj prosječna dob prvog uzimanja sredstva ovisnosti jest oko 16 godina, dok je prosječna dob uzimanja intravenoznog sredstva ovisnosti oko 20 godina. Prosječna dob prvog javljanja na liječenje jest 26,7 godina, što govori da od prvog eksperimentiranja s drogom do dolaska na liječenje prođe previše vremena.

U Hrvatskoj je 2017. godine na liječenju bilo ukupno 7157 osoba, što je malo više nego prethodne godine (7106 osoba). Od ukupnog broja liječenih ovisnika oko 80 % uzimalo je opijate, a druga psihoaktivna sredstva konzumiralo je oko 19,3 %. U 2017. godini 958 osoba prvi je put zabilježeno u sustavu liječenja, a od tih novopridošlih osoba 204 (21,3 %) heroinski su (opijatski) ovisnici, a 754 (78,7 %) konzumenti ili ovisnici o drugim drogama. Dakle, u sustav godišnje i dalje ulazi više neopijatnih nego opijatnih ovisnika. Na svakog novog heroinskog ovisnika ulaze tri neopijatna ovisnika.

 

Urinarni biomarkeri

Podaci istraživanja Instituta Ruđer Bošković "Urinarni biomarkeri droga u otpadnoj vodi grada Zagreba" koji posebno zabrinjavaju govore o povećanju potrošnje čistog heroina, a proizašli su iz rezultata sudjelovanja u paneuropskoj studiji međunarodne mreže istraživačkih laboratorija SCORE 2018. godine.

"U okviru paneuropske studije tijekom odabranog sedmodnevnog razdoblja prikupljeni su uzorci otpadne vode grada Zagreba s ciljem usporedbe potrošnje droga u Zagrebu s drugim gradovima uključenima u studiju te praćenja trenda potrošnje droga u Zagrebu.

Usporedba podataka iz istraživanja provedenog 2018. godine s rezultatima iz 2017. godine ukazuje na izrazit porast stope potrošnje čistog heroina.

U istom razdoblju nije uočen značajan porast potrošnje ostalih istraživanih droga. Ipak, treba naglasiti da je tijekom posljednjih nekoliko godina uočen vrlo značajan porast stope potrošnje sintetičkih stimulirajućih droga, kokaina i kanabisa u odnosu na 2009. godinu, a taj se trend zadržao i u 2018. godini. Ova zapažanja potvrđuju važnost nastavka redovitog monitoringa urinarnih biomarkera u otpadnoj vodi kao nezamjenjivog izvora informacija o potrošnji droga u Zagrebu", istaknula je Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo