Produljenje života i zdravlja

Rođeni za stogodišnjake: Gen metuzalem je među nama

Danas ljudi, posebice ženska populacija, žive znatno dulje od prosjeka nego prije 20 godina. Čemu to moćemo 'zahvaliti'?

 

Posljednjih godina sve je više znanstvenika koji na starost gledaju "kao na bolest koju treba prevenirati ili liječiti". Ti znanstvenici vjeruju kako je moguće odgoditi proces starenja tako da ljudi budu dobra zdravlja i sa 120 godina, što se smatra sadašnjim biološkim limitom.

 

Dobar trend

Životni vijek na Zapadu u posljednjih se 160 godina produljio za 40 godina, a sada raste tempom od tri mjeseca na godinu, odnosno šest sati svakoga dana. Samo u protekla tri desetljeća prosječna životna dob na Zapadu se povećala za sedam godina. I taj se trend nastavlja pa tako znanstvenici predviđaju da će više od polovice beba rođenih u razvijenom svijetu nakon 2000. godine doživjeti 100. godinu.

Sadašnji devedesetogodišnjaci žive kao osamdesetogodišnjaci prije dvadeset godina. Danas ljudi, posebice ženska populacija, žive znatno dulje od prosjeka nego prije 20 godina. Nije riječ samo o produljenju života (life span) nego i o stvarnom produljenju zdravlja, tzv. health span. Najdulje živuća svjetska populacija su Japanke, koje u prosjeku žive 86 godina.  

 

Čudesan gen FOXO3

U "liječenju starenja" mnogo se nade polaže i u najnovije spoznaje iz genetike. Zahvaljujući genomskim tehnologijama znanstvenici su posljednjih godina otkrili pedesetak genetskih varijanti koje se češće javljaju kod dugovječnih ljudi nego kod ostataka populacije. Primjerice, jednom analizom više od 1000 ljudi starijih od 90 godina te u usporedbi s općom populacijom pokazalo se da stogodišnjaci imaju grupu od šest do sedam specifičnih varijeteta gena koji na pozitivan način utječu na njihov metabolizam. Gen FOXO3 nazvan je "genom metuzalemom". Znanstvenici sa Sveučilišta u Kielu 2009. godine otkrili su kod dugovječnih Nijemaca gen FOXO3, koji je godinu ranije identificiran kod japanskih stogodišnjaka.

Neke "intervencije" u starosti mogle bi biti jednostavne i jeftine. Primjerice, sve je više dokaza da sintetski dodaci na bazi hormona dehidroepiandrosterona (Dhea) jačaju imunosni sustav starijih osoba. Dhea je hormon koji prirodno luči nadbubrežna žlijezda, a organizam ga koristi u proizvodnji spolnih hormona, estrogena i testosterona.

 

Možemo li usporiti starenje?

Razina hormona smanjuje se s godinama pa tako organizam 80-godišnjaka luči samo 10 posto količine koju proizvodi 25-godišnjak. No, istraživanja francuskog znanstvenika Etienne-Emilea Beaulieua (poznat po otkriću tablete za pobačaj RU-486) pokazala su kako sintetska inačica hormona Dhea može usporiti starenje. Beaulieu je skupini od 280 dragovoljaca, muškaraca i žena u dobi između 60 i 79 godina, svakodnevno davao 50 miligrama "hormona mladosti".

Pokazalo se da Dhea znatno pomlađuje žene jer njihova koža postaje manje suha, smanjuje se degradacija koštane srži, poboljšavaju kognitivne sposobnosti. Nakon jednogodišnjeg uzimanja hormona neke su ispitanice starije od 70 godina vratile izgubljeni libido. No, istraživanja učinka toga hormona još su u tijeku i nikako se ne preporučuje njegovo uzimanje na svoju ruku.

 

Nemojte propustiti, u četvrtak Doktor u kući + Jutarnji list za samo 14 kuna!

 

 

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo