Faktor zaštite

RIJEČ STRUČNJAKA Jedan je vitamin posebno moćan u borbi protiv korone! Imate li ga dovoljno u organizmu, i ako ne, kako to nadomjestiti?

Upravo bi on mogao biti terapijska sastavnica budućeg cjepiva. O ovom ključnom vitaminu razgovarali smo s prof. dr. sc. Darijom Vranešić Bender, kliničkom nutricionisticom. Evo što nam je otkrila

 
Vitamin D je esencijalan mikronutrijent iz skupine vitamina topivih u mastima. Često ga nazivamo sunčanim vitaminom jer se za razliku od ostalih vitamina, koji se u organizam unose isključivo prehranom ili dodacima prehrani, sintetizira u našem organizmu pod utjecajem sunčevog zračenja. Iako smo blagodati tog sve popularnijeg vitamina godinama promatrali kroz prizmu zaštite mineralne gustoće kosti, danas znamo da se radi o moćnom antiinfektivnom nutrijentu, koji nam može pomoću u borbi protiv koronavirusa.


ČITAJTE I: Niska razina vitamina D može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema - pet jasnih znakova da vaše tijelo žudi za njim


I ne samo to, vitamin D povezan je s brojnim bolestima (autoimunosnim, mišićnim, endokrinološkim, kardiovaskularnim, neurološkim) budući da se receptori za vitamin D nalaze u gotovo svim tjelesnim stanicama.
 

Procjenjuje se da više od jedne milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D zbog čega se s pravom govori o "pandemiji" hipovitaminoze D te se razmatraju ozbiljne posljedice ovog problema na javno zdravstvo.

 

 

Studije pokazuju je je čak 40 - 50 % populacije u našem području u nedostatku vitamina D, a najniže vrijednosti bilježe se tijekom zimskih mjeseci, odnosno  u vrijeme kasne jeseni, zime i ranog proljeća u značajnom smo nedostatku vitamina D, a adekvatne vrijednosti u krvi dosežemo tek u najtoplijim ljetnim mjesecima, jer se vitamin D sintetizira tijekom izlaganja
suncu.
 

O vitaminu D razgovarali smo s prof. dr. sc. Darijom Vranešić Bender, kliničkom nutricionisticom Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i prvom autoricom hrvatskih Smjernica za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih.


Zagreb, 181018. Nutricionistica Daria Vranesic Bender.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
CROPIX

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender

 

 

Možemo li povezati infekciju COVID-19 i vitamin D?

- Puno je podudarnosti u paralelnim pandemijama COVID-19 i globalnog nedostatka vitamina D. Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i bolesnici s kroničnim bolestima, upravo one skupine u kojima se bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Nadalje, izbijanje epidemije dogodilo se u trenutku kad zbog sezonskih varijacija populacija ima najniže vrijednosti vitamina D u krvi.
 

Posebno rizična skupina u kojoj se bilježi veća smrtnost i teži oblici bolesti su pretile osobe, a u pretilih je nedostatak vitamina D posebno izražen jer se ovaj vitamin pohranjuje u masnom tkivu. Slična je situacija i s pušačima, a u ovoj skupini također se bilježe prosječno niže vrijednosti vitamina D u krvi.


Štiti li nas vitamin D od virusnih infekcija?

- U pokusima na životinjama pokazano da su niže koncentracije vitamina D bile povezane s većim rizikom infekcije koronavirusom. Buduća istraživanja trebaju potvrditi je li nedostatak vitamina D češći u bolesnika s infekcijom COVID-19 i je li koncentracija vitamina D u krvi bolesnika povezana s ishodom ove bolesti. No nema sumnje da je vitamin D važan za snažan imunitet. Vitamin D igra ulogu u regulaciji imunološkog odgovora, a djelovanje mu nije jednoznačno već ovisi o
vrsti imunološkog podražaja. Posljedica toga su često zapanjujući rezultati istraživanja kao što su sposobnost inhibicije razvoja autoimunih bolesti s jedne i stimulacija imunološkog odgovora u slučaju infektivnih bolesti s druge strane, stoga možemo reći da vitamin D ima utjecaj i na urođeni i na stečeni imunosni sustav.


Koja je veza virusnih infekcija, gripe i statusa vitamina D?

- Istraživanje norveških znanstvenika objavljeno 2009. godine bavilo se usporedbom statusa vitamina D u populaciji i smrtnosti od gripe i pneumonije, na razini jedne godine i zadnja dva desetljeća 20. stoljeća. U oba promatrana razdoblja stopa smrtnosti bila je vrlo mala u razdoblju kada je status vitamina D bio na vrhuncu. To ih je navelo na razmišljanje da su sezonske varijacije pojavnosti influence vezane za čovjeka izraženije možda i više nego što utječu razlike u sojevima virusa iz godine u godinu. Čini se da je isti soj virusa prisutan u
čovjeku (domaćinu) tijekom duljih razdoblja, tijekom dvije i više godina,  međutim, manifestacija bolesti ovisna je o slabljenju imunosnog sustava domaćina.  Stoga autori postavljaju hipotezu da je sezonska varijacija stope smrtnosti od gripe povezana sa sezonskim varijacijama statusa vitamina D. Smatra se i da je povećana učestalost prehlada i upale pluća tijekom zime između ostalog povezana i sa smanjenim izlaganjem sunčevoj svjetlosti i posljedično smanjenim vrijednostima aktivnog oblika vitamina D u krvi.

Niske koncentracije vitamina D povezane su i s većom učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali
i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije. Studije jasno pokazuju da vitamin D nesumnjivo čini kariku u lancu kompleksnih čimbenika koji pridonose imunosnom odgovoru. Stoga je praćenje koncentracije vitamina D u krvi i održavanje optimalnog statusa stegija koja možda može doprinijeti obrani od infekcija respiratornog sustava.


Kako nam vitamin D može pomoći u obrani od koronavirusa?

- Temeljem dosadašnjih istraživanja možemo postaviti hipotezu kako dobar status vitamina D može smanjiti rizik virusnih epidemija i pandemija na više načina.  Adekvatna razina vitamina D neupitno je važna za održanje mineralne gustoće kosti te mišićne mase i snage,  loš status vitamina D veže se uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od COVID-19.

Vjerojatno se učinak vitamina D na smanjenje rizika od infekcija respiratornog sustava temelji na tri osnovna mehanizma: održavanjem čvrste epitelne barijere putem djelovanja na uske sveze (tzv. tight junctions), ubijajući ovijene viruse produkcijom katelicidina i defenzina te smanjujući produkciju proupalnih citokina i tako smanjujući rizik od citokinske oluje koja je obilježje teške pneumonije, poput onih koje se viđaju kod COVID-19.

 

Vitamin D pokazuje učinkovitost posebice u slučaju ovijenih virusa poput virusa influence i koronavirusa (koji posjeduju lipidnu ovojnicu s izdancima na površini).


Koliko nam vitamina D treba za obranu od infekcija?

- Za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti poželjno je postići koncentraciju vitamina D u krvi između 75 i 125 nmol/L. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D. Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe kroz prvih 8 tjedana propisuje se 6000 IJ i potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se ponovna provjera koncentracije 25 – OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti s pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno (kapi, kapsule), jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili mjesečno (ampule).


Je li vitamin D jedini vitamin koji može pomoći protiv koronavirusa?

- Znanstvenici Zang i Liu objavili su pregledni rad u kojem navode nutrijente bitne za obranu od infekcije virusom SARS-CoV-2 temeljeno na ranijim spoznajama učinaka određenih nutrijenata na imunosni sustav i specifičnu obranu od respiratornih infekcija. Vitamin D spominje se kao potencijalna terapijska opcija, a ističe se potreba za adekvatnom opskrbom i drugim nutrijentima: vitaminom A, C, E, B kompleksom, omega-3 masnim kiselinama, te mineralima selenom, cinkom i željezom... Nadalje, poznato je da je za optimalno iskorištenje vitamina D važan i dobar status magnezija.


Postoje li službene preporuke o pojačanom unosu dodataka vitamina D u pandemiji koronavirusa?

- Početkom travnja 2020. pojavile su se prve preporuke stručnih društava i svjetskih stručnjaka iz Kine i Italije koji su se suočili sa svim aspektima liječenja bolesnika s COVID-19. Ekspertno mišljenje i praktične smjernice za nutritivnu potporu bolesnika s infekcijom SARS-CoV-2 Europskog društva za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) navodi kako je suplementacija ili nadomjesna primjena vitamina dio konvencionalnog nutritivnog pristupa prevenciji virusnih infekcija u svrhu potencijalnog smanjenja negativnog učinka bolesti. Ipak, nigdje se izrijekom ne govori o nužnosti suplementacije, nego samo o važnosti korekcije deficita kada se s njime suočimo.


Možemo li savjetovati uzimanje vitamina D kao snažnog pomoćnika u borbi protiv virusnih infekcija?

- Još uvijek nema dovoljno znanstvenih studija koje pokazuju da je nadomjesna primjena vitamina D učinkovita strategija prevencije i terapije virusnih infekcija. Ipak, uzmemo li u obzir sve dosadašnje spoznaje i činjenice, čini se da dodatna primjena vitamina D ima smisla, posebice u rizičnih skupina poput osoba starije dobi i kroničnih bolesnika te osoba koje se ne izlažu sunčevoj svjetlosti.

Osim u svrhu prevencije, primjena vitamina D može biti korisna i za smanjenje stope smrtnosti od virusnih respiratornih infekcija, moguće uključujući i COVID-19. Osim toga, treba razmotriti primjenu vitamina D kao adjuvansa za nova cjepiva protiv virusa gripe, ali i drugih virusa.

 

Vitamin D jedna je karika u nizu, a odgovorno ponašanje i jačanje imunosnog sustava prehranom te pametnim odabirom dodataka prehrani može doprinijeti obrani od virusa.


Kako možemo organizmu osigurati dovoljno vitamina D?

- Vitamin D može se u organizam unijeti uravnoteženom prehranom i boravkom na suncu jer se tako sintetizira i u našoj koži. Ima ga u namirnicama kao što su losos, tuna, sardine, jaja, gljive, mliječni proizvodi.

S obzirom na to da njegova aktivacija u organizmu ovisi i o količini magnezija treba jesti i namirnice koje su bogate tim mineralom, a to su, među ostalim, avokado, brokula, špinat, grašak, slanutak, zob, bademi, suncokretove sjemenke.

 

Da bi se osigurale dostatne količine vitamina D i magnezija (ali i ostalih hranjivih tvari) potrebno je konzumirati svježu i raznoliku hranu te što više vremena provoditi na otvorenom. I jedno i drugo tijekom pandemije koronavirusa, osobito kod starijih osoba, može biti smanjeno, pa se savjetuje konzultirati se s liječnikom oko lijekova i dodataka prehrani koji sadrže vitamin D.

 

 


 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo