Medicinske sestre koje su radile u smjenama, uključujući noćne, tijekom pet ili više godina, imaju blago povećan rizik za srčanu bolest, tvrdi se u studiji objavljenoj u publikaciji JAMA.
Smjenski rad može poremetiti društveni i biološki ritam osobe, što pak može povećavati rizik od nekih bolesti, a dosadašnji dokazi spominju rak, metaboličke bolesti, čir, debljinu, depresiju i smanjene sposobnosti zbog narušenog cirkadijalnog ritma.
Sada su na Harvard Medical School u Bostonu proučavali pojavnost kronične srčane bolesti na 189.158 početno zdravih žena koje su u sklopu velike američke studije zdravlja medicinskih sestara praćene tijekom 24 godine, od 1988. do 2012., odnosno od 1989. do 2013. Relevantnim za istraživanje smatrao se rad u tri ili više noćnih smjena mjesečno, povrh jutarnjih i popodnevnih smjena.
Što dulje to gore
U prvoj su studiji bilo zabilježena 7.303 slučaja kronične bolesti srca, a u drugoj 3.519 slučajeva. Tu su bili srčani udari s preživljenjem, smrt od kronične srčane bolesti, angiogramom potvrđena angina pectoris, arterijski bypass, stent i angioplastika.
Prema rezultatima, što je dulje trajalo razdoblje s noćnim smjenama to je viši bio rizik za razvoj srčanih bolesti. Manje od pet godina smjenskog rada, pokazalo se, nije utjecalo na povećanje rizika, no dulje razdoblje povezano je sa statistički značajnim porastom rizika.
Samo pretpostavka
Iako je kronična srčana bolest pogodila 15 posto svih sudionica, autori su zaključili da je utjecaj rada u noćnoj smjeni na javno zdravlje relativno malen. Postoje i dokazi da taj rizik pada nakon prestanka noćnog rada te da je sve manji kako vrijeme protječe.