Što trebate znati

Preuske traperice, sauna, stres... Sve su to krivci za mušku neplodnost!

Plodnost muškarca može se jednostavno procijeniti analizom uzorka sjemena (spermiogram). Većina specijalista smatra da su potrebna 2-3 uzorka sjemena za točnu procjenu njegove kvalitete i kvantitete.

 


Piše: dr. sc. Zoran Peršec, urolog


 

Muška plodnost ovisi o brojnim unutarnjim i vanjskim čimbenicima te prirodno oscilira tijekom života, a nova istraživanja pokazuju da kod sasvim zdravih muškaraca na plodnost može utjecati okruženje i niz čimbenika iz svakodnevnog života. Kada se govori o muškoj plodnosti, prvo treba znati da proces stvaranja spermija, spermatogeneza, traje 70-84 dana i odvija se pod utjecajem muškog spolnog hormona testosterona, koji luče većinom testisi.

Stoga se u svakom ciklusu novi spermiji mogu razlikovati od starijih po broju, kvaliteti i građi. Upravo o ta tri elementa ovisi plodnost muškarca pa se ona može jednostavno procijeniti analizom uzorka sjemena (spermiogram). Sudeći prema zaključku American Academy of Urology, ta je pretraga "najinformativniji test o muškoj plodnosti".

Većina specijalista smatra da su potrebna 2-3 uzorka sjemena za točnu procjenu njegove kvalitete i kvantitete. Uzorak za analizu daje se nakon apstinencije od tri do pet dana. Iako postoje različiti podaci, u stručnoj literaturi se navodi da je danas muška neplodnost u oko 40% slučajeva uzrok neplodnosti bračnih parova, a ne tako davne 1980. godine bila je razlog bračne neplodnosti u oko 20% slučajeva.

 

Zabrinjavajući trend

Koji je razlog takvom porastu muške neplodnosti, još se točno ne zna, no istraživanja provedena posljednjih desetljeća otkrivaju progresivan pad ukupnog broja spermija u sjemenu, ali i pokretnih te normalno građenih spermija. Tako je, primjerice, u Velikoj Britaniji broj spermija smanjen 25 posto posljednjih 20 godina, a u Danskoj čak 50 posto u prošlih 50 godina. Osim manjeg ukupnog broja spermija zabilježen je i manji broj pokretnih te normalno građenih spermija koji su u stanju oploditi jajnu stanicu. Iako još nema potvrde da takvi podaci ugrožavaju izglede za potomstvo, sigurno je da s porastom ovog trenda raste i rizik smanjenja muške plodnosti.

Iako je spomenuto istraživanje danskih znanstvenika u kojem su analizirani podaci iz 42 studije od 1938. do 1980. godine kasnije korigirano i revidirano, ipak je potaknulo ozbiljne analize i rasprave u široj javnosti, ali i u znanstvenim krugovima.

 

Pokrenut je niz studija o mogućim štetnim čimbenicima, pa su na listu mogućih krivaca, na kojoj su u početku bile preuske traperice, duhan i alkohol, stres i radioaktivna zračenja, u međuvremenu uvršteni i globalno zagrijavanje, hormonski aktivne kemikalije, omekšivači za umjetne materijale, crveno meso, osobito teletina...

 

Važna je i pokretljivost spermija

Iako je broj spermija bitan, nije i odlučujući čimbenik za plodnost muškaraca. Između ostalog važan je i oblik spermija i pokretljivost. U svim spomenutim studijama te su vrijednosti oscilirale, i to ne samo kod različitih ljudi nego i kod istog muškarca u različitim razdobljima. Unatoč svemu tome, ostaje činjenica da i muškarci sa slabijom kvalitetom sjemena mogu postati očevi kao i drugi, iako im je statistički za to potrebno mnogo više vremena i pokušaja. Naravno, to vrijedi kada govorimo o studijama na velikom uzorku, no u stvarnoj situaciji partnera koji se bore s neplodnošću vrijeme je vrlo važan čimbenik koji često diktira postupke dijagnostike i tretmana.

Neplodnosti podjednako, oko 40 posto, pridonose zdravstveni problemi muškaraca i žena, a preostalih 20 posto odnosi se na kombiniranu i problematiku nepoznata uzroka.

 

Način života i posao utječu na kvalitetu sjemena

Poznato je da je kvaliteta sjemena lošija u muškaraca u određenim djelatnosti, npr. kod kuhara, pekara, vozača... Također, muškarci koji su često u kontaktu s pesticidima, insekticidima, zračenjem i sl. imaju veći rizik da budu neplodni.

I prečesti odlasci u saunu, nošenje preuskih hlača i pretjerano utopljavanje mogu smanjiti kvalitetu i kvantitetu sjemena. Naime, testisi su najhladniji dio muškog tijela, pa dodatna zagrijavanja mogu biti uzrok neplodnosti.

Potvrđeno je i da određene kemikalije, prehrana, slaba higijena i jeftini industrijski proizvodi, primjerice pakiranja folijama opterećenim fenolom A, negativno utječu na kvalitetu spermija, količinu i njihovu pokretljivost.

 

Sa starenjem opada kvaliteta spermija 

Današnja prehrana, pogotovo brza hrana bogata zasićenim mastima, povezana je sa smanjenjem broja spermija. Nasuprot tome, istraživanja znanstvenika s Harvarda dokazala su na uzorku od 99 ispitanika da kvalitetna prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama dovodi do povećanja broja spermija te daje veće izglede za razvoj normalne strukture spermija.

 

Također je poznato da sa starenjem dolazi do smanjenja količine i kvalitete sjemene tekućine, a posljednja istraživanja pokazuju da se učestalost spontanih pobačaja povećava kada je otac stariji od 35 godina. Premda se spermiji proizvode duboko u starost, istraživanja pokazuju da nakon 55. godine života počinje opadati njihova oplodna sposobnost. No muškarčeva plodnost može se smanjiti i ranije, jer u njezinu održavanju veliku ulogu imaju i vitalnost i opće fizičko i emocionalno stanje muškarca.

 

Tako studija provedena u Australiji pokazuje da plodnost muškaraca počinje opadati već oko 40. godine i da se brže smanjuje kod onih koji puše, piju, drogiraju se ili imaju višak kilograma. Zato su umjerenost za stolom, održavanje dobre forme i vedrog raspoloženja izuzetno važni za što dulju plodnost. Umjerena i dozirana tjelovježba poboljšava zdravlje, sprečava nakupljanje sala i pomaže oslobađanju negativnih učinaka stresa. Studije otkrivaju i da dobar trening kod muškaraca povećava razinu testosterona za gotovo 30 posto, a dobro je poznat utjecaj tog hormona na zdravlje i uredno funkcioniranje muškog spolnog sustava. Prema novijem istraživanju čiji su rezultati objavljeni u časopisu British Journal of Sports Medicine, važan faktor za kvalitetu sjemena bila je upravo tjelovježba.

Prema toj studiji, muškarci koji su tjedno umjereno do intenzivno vježbali 15 ili više sati imali su 73 posto više sjemena nego oni koji su vježbali manje od pet sati tjedno. Znanstvenicima još nije jasan razlog za to, no sumnjaju da sjedilački način života dovodi do pregrijavanja skrotuma i utječe na koncentraciju sperme.

Od ostalih faktora na kvalitetu sjemena utječu spolna apstinencija, povišena temperatura i posebice oksidacijski stres. Istraživanje provedeno na 80 muškaraca u dobi od 22 do 80 godina pokazalo je da muškarci srednje i starije dobi koji hranom unose dovoljne količine antioksidansa imaju bolju kvalitetu sperme nego muškarci koji konzumiraju nedovoljno antioksidansa. Naime, muškarci od 45 i više godina koji konzumiraju dovoljno vitamina C i E, folne kiseline i cinka imaju manji broj oštećenja DNK u spermijima. Inače, oštećenje DNK spermija je mjera genetske kvalitete sperme, za koju se zna da opada s dobi.

Foto: iStock

Pomažu vitamin C i cink

Stoga treba osigurati dovoljan unos vitamina C i cinka jer njihove niske koncentracije mogu uzrokovati neplodnost, kao i vitamina E, koji vraća ravnotežu slobodnih radikala kisika i povećava kvalitetu spermija. Zato je važna svakodnevna konzumacija što više voća i integralnih namirnica, a unos kave i crvenog mesa (teletina, piletina iz uzgoja) trebalo bi što više smanjiti ili izbaciti iz jelovnika.

Za plodnost je štetna i konzumacija duhana, alkohola ili marihuane jer dovodi do nastanka slabo pokretljivih spermija, a utječe i na nenormalan razvoj spermija. Također, na kvalitetu sjemena utječu narkotici (kokain), virusne i druge infekcije u organizmu s povišenom tjelesnom temperaturom i stres.

 

Pogubni stres i iscrpljenost

Znanstvenici smatraju da kronični stres i psihofizička iscrpljenost, u kombinaciji s nezdravim životnim stilom, mogu smanjiti razinu testosterona i tako loše utjecati na stvaranje spermija. Otkriveno je, naime, da stres u organizmu potiče oslobađanje opioida i glukokortikoida, koji koče oslobađanje gonadotropnih hormona i posredno smanjuju proizvodnju testosterona u testisima, a time i spermija. Studija znanstvenika iz Španjolske pokazala je da čak i kod mladih urbanih muškaraca koncentracija spermija pada u prosjeku dva posto godišnje, pa bi ubrzo mogla doći do razine na kojoj je ugrožena plodnost.

Ova je studija posebno važna zato što je to prva studija procjene kvalitete sjemena kod mladih muškaraca iz Španjolske u razdoblju praćenja duljem od deset godina. Do tada je bilo istraživanja koja su pratila promjene u kvaliteti spermija u Španjolskoj, no iako ova studija također ukazuje na to da se kvaliteta sjemena pogoršala, paradoksalno je da se nije povećao broj neplodnih muškaraca.

Premda je studija analizirala kvalitetu sjemena, a ne plodnost muškaraca prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, također je ukazala na to da neke preventivne mjere u načinu života, poput zdravije prehrane, tjelesne aktivnosti i sl., mogu povećati kvalitetu sjemena i možda smanjiti učestalost neplodnosti spolnih partnera. Nedavno je slična studija provedena u Francuskoj pokazala da broj spermija i kvaliteta sperme opada od početka 1990. i u toj zemlji. U tom istraživanju na 26.000 muškaraca od 1989. do 2005. prosječan broj spermija pao je za trećinu, što uvelike povećava rizik od neplodnosti. Količina sjemena također je smanjena u sličnom omjeru. Smatra se da je taj trend povezan s prehranom, načinom života te okolišnim čimbenicima.

Kod nas nisu provedena slična istraživanja, ali zasigurno broj posjeta specijalistima urologije, ginekologije i specijaliziranim centrima koji se bave problemima neplodnosti, kao i broj parova suočenih s tim problemom, ukazuju na slične trendove

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo