splitska nutricionistica

Ovo je jedina formula koja nam je potrebna za dobar imunitet i za konačno rješavanje kilograma

Budući da nam je svima jasno da naše prehrambeno ponašanje i stil života itekako utječu na to hoćemo li njegovati svoju pretilost ili se napokon s njom uhvatiti u koštac, sada je pravo vrijeme da o tome ozbiljnije razmislimo

 

Sad je već postalo prilično očito da “nije gotovo dok ne završi”. Iako smo se svi potajno nadali da ćemo “proći ispod radara” i da su predviđanja o ozbiljnom nastavku epidemije bila još jedna od mjera opreza, znanost je ipak potvrdila svoje zakonitosti i pokazala pravo lice pa smo opet na početku. Doduše, sada smo ipak značajnije pametniji, informiraniji i dobrim djelom oprezniji, što bi nam život trebalo učiniti prilično sigurnijim. Dosta se pričalo i pisalo o preporukama za prehrambeno ponašanje i primjeni dodataka prehrani. Krenuli smo s pretpostavkama koje su na kraju ispale zakonitost i nakon što je virus obišao cijeli svijet preporuke su dobile konačni oblik. Briga o prehrani i izbor hrane sada su više nego ikad karta na koju se itekako isplati igrati.


Nije tako komplicirano

Procesirana hrana nipošto nije izbor. Unos aditiva kroz prerađene namirnice poput salama, grickalica, pašteta, namaza, mesnih prerađevina poput kobasica, dodataka za pojačavanje okusa hrane, sokova, praškova i sirupa za razmućivanje s vodom, voda s okusom, gaziranih napitaka, slatkiša, mješavina kave 3 u 1, industrijskih kolača, kruha, peciva i keksa nipošto nije izbor.

Primjena hrane koju pripremamo kod kuće s naglaskom na kvalitetu same sirovine, više serviranih obroka voća, povrća i laganijeg nemasnog mesa, ribe, mahunarki, priprema domaćih slastica koje kombiniraju voće i integralne žitarice, primjena prirodnih zaslađivača poput meda, mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja, orašastih plodova te sjemenki jedina je formula za dobar i kvalitetan imunitet.

 

Ono na što manje možemo utjecati (iako i u tome naše ponašanje ima značajan doprinos) je mogućnost zaraze virusom, ali ono što svakako možemo je pripremiti teren na koji će virus zasjesti. Pripremiti naše tijelo da se virus u njemu osjeća što manje ugodno te da mu svojim prehrambenim ponašanjem otežamo djelovanje i smanjimo mogućnost razvoja ozbiljnijih simptoma.

Svi znamo ili bismo barem trebali znati da su djeca asimptomatski prenosioci ovog virusa. U toj grupi su i većina mladih ljudi. Zajednički nazivnik za ove dvije skupine nipošto nije isti. Prema nekim saznanjima znanstvenika djeca vjerojatno nemaju receptor na koji bi se virus zakačio i pri tome otvorio sebi vrata za djelovanje, a kod mladih ljudi, do 45 pa čak i 50 godina to nije slučaj. Oni najčešće nemaju dodatne popratne bolesti poput kardiovaskularnih smetnji, dijabetesa i ostalih faktora rizika, a jedan od najočitijih je i pretilost.


Problem pretilosti

Pokazala se značajna veza između mladih ljudi koji su ipak razvili ozbiljnije simptome i povećanog udjela masnog tkiva u tjelesnom sastavu. Tom zaključku u prilog ide i činjenica što u Kini, zemlji iz koje je bolest inicijalno započela svoje širenje, mladi ljudi nisu obolijevali sa značajnijim i težim simptomima koji ugrožavaju život. Kina je zemlja sa svega 6 % pretilih osoba. S druge strane, SAD s 40 % pretilih kao i Italija s 20 % pretilih ima značajniji broj mladih ljudi kojima je ova bolest zadala ozbiljniji udarac. Slično je i sa Španjolskom. Budući da je za ozbiljnije znanstvene zaključke ipak potrebno duže vrijeme, za sada su to samo preliminarni zaključci, ali nipošto nisu znanstveno neutemeljeni.

Važno je napomenuti da broj kilograma nije nužno dovoljan faktor za postavljanje dijagnoze pretilosti. Da, dijagnoze. Pretilost ili debljina je bolest. Ono što nam je ovdje područje interesa nije broj kilograma nego sastav tijela. Koliko naših kilograma otpada na masno tkivo i je li to masno tkivo na području oko trbuha ili ga ipak tamo nema. Takvo masno tkivo je organ velike metaboličke aktivnosti. Iako je tu najvećim dijelom riječ o pukoj fizici i velikom pritisku na dijafragmu pluća, organa koji pretrpi najveću štetu kao posljedicu ove bolesti, postoje i neki značajni metabolički utjecaji na razvoj težih simptoma ove bolesti.

 

Velika količina masti oko organa stvara iznimno težak pritisak na dijafragmu pa otežava disanje i kad je čovjek zdrav. Ovaj virus nažalost izaziva oštećenja dijela tkiva u kojem bi se trebao nalaziti zrak jer u njega prodire tjelesna tekućina. Disanje je potom jako otežano. Kod osoba s puno masnog tkiva na tom predjelu, disanje je značajnije otežano, a samo liječenje se komplicira te simptomi postaju opasniji. Takvo trbušno masno tkivo zaduženo je za proizvodnju nekih proupalnih stanica. To je jedan od njegovih osnovnih zadataka. Što ga je više takve stanice se proizvode u većem broju. Kada smo zdravi te posljedice ne osjećamo značajnije, iako su prisutne. Naravno, sve do jednog trena kada ih počnemo osjećati na razne načine. Međutim, kada se zarazimo bilo kakvim virusom pa tako i koronavirusom, ugrožen i narušen imunitet postaje još nestabilniji, a bolest može poprimiti značajno teže razmjere.

Budući da nam je svima jasno da naše prehrambeno ponašanje i stil života itekako utječu na to hoćemo li njegovati svoju pretilost ili se napokon s njom uhvatiti u koštac, sada je pravo vrijeme da o tome ozbiljnije razmislimo. Postoji veliki broj razloga zašto bismo baš sada trebali paziti što i koliko jedemo, a neki od njih su opisani u ovom tekstu.

Važno je stalno imati na umu da pretilost i debljina ne dolaze preko noći i da smo u velikoj mjeri odgovorni sami. U moru modernih simptoma i oboljenja koje nas mogu sačekati bez da na to imamo ikakav utjecaj, prilično je neodgovorno uzgajati debljinu te za to tražiti razne alibije i socijalno odobravanje. Debljina i pretilost je stvar izbora i odgovornosti prema sebi i drugima, zato #ostanimoodgovorni.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo