zdravlje

Osam najčešćih uzroka dugotrajnog kašljanja i kada je vrijeme da zbog njega odete liječniku

Dugotrajan kašalj može biti nezgodan za okolinu i neugodan, no može biti i zabrinjavajući simptom. Pročitajte kada možete pričekati da prođe sam od sebe, a kada biste ipak trebali otići liječniku


Što se zapravo smatra dugotrajnim kašljem

Kašljanje je prirodan način na koji vaše tijelo pokušava izbaciti nadražujuće tvari i sekret, poput sluzi iz pluća. Čak i samo nekoliko dana kašljanja mogu se činiti kao cijela vječnost, no ono što liječnici smatraju kroničnim kašljem je onaj koji traje osam tjedana ili duže. Dakle, dočekate li tih osam tjedana, definitivno trebate otići doktoru. To je jako dugo vremena kad je riječ o kašljanju, no smatrate li da imate razloga za zabrinutost, možete otići i prije. Možete otići liječniku ranije ako je kašalj praćen i drugim simptomima, poput začepljenog nosa, osjećaja da vam se nešto slijeva niz grlo, boli u grlu, promuklosti, žgaravice ili boli u usnoj šupljini. S druge strane, ako iskašljavate krv, morate istog trenutka otići liječniku jednako kao i ako tjednima imate iskašljaj (mješavina sline i sluzi). Ostali simptomi koji opravdavaju odlazak liječniku su povišena tjelesna temperatura, otežano disanje, zviždanje u prsima – sve to može upućivati na opasnu infekciju dišnih puteva.

Također, liječniku biste trebali otići ako zbog kašlja noćima ne možete spavati ili ako je kašalj takav da na druge načine utječe na vaše normalno svakodnevno funkcioniranje.

Evo nekoliko najčešćih uzroka dugotrajnog kašljanja


1. Infekcija dišnih puteva

Možda očekujete da kašalj koji je počeo s prehladom ili gripom prođe otprilike onda kad se i vi počnete osjećati bolje, no zapravo je posve normalno da on potraje još nekoliko tjedana nakon što ste posve ozdravili. No, osjećate li bol u prsima dok dišete ili kašljete te ako, uz to, imate i povišenu tjelesnu temperaturu, umorni ste, znojite se, dršćete, osjećate mučninu ili imate proljev te imate kratak dah, moguće je da imate upalu pluća koja se razvija kad dođe do infekcije zračnih puteva u plućima. Upala pluća može biti po život opasna pa biste se svakako trebali javiti svom liječniku ako imate navedene simptome.

Još jedna infekcija koju treba imati na umu je hripavac, iako ste možda mislili da je to bolest koja je davno iskorijenjena. Nažalost, ta je zarazna bolest još uvijek prisutna. Vjerojatno ste kao dijete bili cijepljeni protiv nje, no taj imunitet s vremenom može oslabjeti, smatraju stručnjaci iz Klinike Mayo. Stoga nije loše upoznati se sa simptomima koji prate takav hripavi kašalj. U početku hripavac može nalikovati običnoj prehladi, izazivajući simptome poput curenja sekreta iz nosa, crvenih očiju, povišene tjelesne temperature i kašlja, no potom progredira u nekontrolirani kašalj koji može završiti time da se pri udisaju kod kašljanja čuje neugodan hripavi zvuk. Od takvog kašlja lice vam može pocrvenjeti ili poplaviti, možete se osjećati iscrpljeno, a možete čak i povratiti.


2. Astma i alergije

Učestalo kašljanje, naročito noću, je uobičajen simptom astme. Osobe s astmom obično dok kašlju imaju čudan zviždavi zvuk u prsima. No, jedini simptom astme može biti upravo taj kronični kašalj. Kao i osobe s „običnom” astmom, tako i oni s oblikom astme koju karakterizira kašalj imaju neke okidače koji potiču pojavu njihovih simptoma. To mogu biti pelud, dlaka kućnih ljubimaca, prašina, plijesan, hladan zrak, zagađen zrak, parfem, stres i tjelovježba. Ako ste pomislili kako većina nabrojenog zvuči kao okidači alergije, u pravu ste.

Naime, alergija i astma često idu ruku pod ruku, odnosno često alergijska reakcija na neku tvar pokreće simptome astme, uključujući i kašalj. Ako vas muči dugotrajan kašalj i vaš liječnik sumnja na astmu, trebao bi vas uputiti alergologu. Kad budete znali koji su vaši okidači, najbolje je da ih izbjegavate koliko god je to moguće.


3. Sindrom gornjih dišnih putova

Ponekad vaš nos i sinusi pretjeraju s proizvodnjom sluzi, primjerice ako ste alergični na pelud ili imate infekciju sinusa. Zatim se ta sluz slijeva sa stražnje strane grla i izaziva kašalj, a taj se problem naziva sindromom gornjih dišnih putova ili post nazalnim dripom. Priličan broj liječnika ne zna kako točno prepoznati to stanje, a određen broj njih uopće to ne smatra bolešću. U tom slučaju trebali biste potražiti liječnika koji može prepoznati i liječiti problem prekomjernog lučenja sluzi.


4. Akutni bronhitis

Kao da prehlada i druge dišne infekcije nisu dovoljne, ponekad se one mogu razviti u bronhitis. Akutni bronhitis podrazumijeva upalu bronhalnih cijevi kojima se zrak dovodi u pluća, a ta upala može dovesti do neprekidnog kašlja kojim tijelo nastoji izbaciti sluz i nadražujuće tvari iz bronha. Bronhitis može uzrokovati i otečenost i suženje dišnih puteva te samim time i otežano disanje. Akutni bronhitis obično prolazi kod desetak ili nešto više dana, no kašalj, nažalost, može potrajati još tjednima.


5. Kronična opstruktivna plućna bolest

To je zajednički naziv za kroničnu bolest pluća koja objedinjuje kronični bronhitis i plućni emfizem. Poznato je da kronični bronhitis uzrokuje kronični kašalj. Ako bolujete od ove bolesti možete osjećati nadraženost zračnih puteva i imati produktivni kašalj najmanje tri mjeseca s ponavljajućim napadima tijekom najmanje dvije godine. Kad dođe do pogoršanja kroničnog bronhitisa, to može biti zbog toga što možda imate infekciju koja je dovela do toga da se, osim postojećeg kroničnog, razvije i akutni bronhitis. Iako se kronični bronhitis najčešće razvija zbog pušenja, mogu ga izazvati i zagađenost zraka te izloženost pluća nadražujućim tvarima.

I emfizem se češće javlja među pušačima. Do njega dolazi kad se oštete plućne alveole, što onemogućuje normalno disanje. Osim produktivnog kašlja, možete osjetiti i kratak dah, zviždanje u prsima, stezanje u prsima, manjak energije te imati česte respiratorne infekcije. Uz odgovarajuće liječenje KOPB se može držati pod kontrolom.


6. Gastroezofagealni refluks

Kod ove bolesti želučana kiselina se vraća u jednjak, organ koji povezuje želudac i grlo. Taj sadržaj može doprijeti do grla i nadražiti sloj kojim je ono obloženo. Tanak sloj kojim je jednjak obložen je naviknut na određenu količinu kiseline s obzirom na to da se nalazi blizu želuca, no sloj kojim je obloženo grlo rijetko dolazi u kontakt s takvom kiselinom. Uporni kašalj može pogoršati ovu bolest i tako se ulazi u začarani krug. Dobra vijest je da liječenje gastroezofagealnog refluksa može ublažiti kašalj.


7. Nuspojava nekih lijekova za sniženje krvnog tlaka

Ace inhibitori ili inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima često se prepisuju za liječenje visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, nekih kroničnih bubrežnih bolesti, srčanog udara, migrene i sklerodermije. Oni djeluju tako da blokiraju enzim koji proizvodi angiotenzin II, a koji izaziva suženje krvnih žila. Iako ti lijekovi rijetko izazivaju nuspojave, one se nekada mogu javiti i to kao umor, vrtoglavica uslijed preniskog tlaka, glavobolja, gubitak okusa, povišena razina kalija i dugotrajan kašalj. Obratite se svom liječniku koji može provjeriti je li doista taj lijek ono što uzrokuje dugotrajan kašalj kod vas i, ako je tako, dati vam alternativni lijek.


8. Rak pluća

I za kraj ono nagore. Da, dugotrajan kašalj zaista može biti simptom raka pluća. Imajte na umu da su ranije spomenuta stanja puno češći uzroci upornog kašlja, no ako imate rizične faktore (poput pušenja ili dugotrajne izloženosti sekundarnom duhanskom dimu, izloženosti plinu radonu ili slučaj raka pluća u užoj obitelji), ne bi bilo loše da o tome porazgovarate sa svojim liječnikom.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo