I ako je mnogo oboljelih od autoimunih bolesti i njihov je broj u porastu, nisu sve jednake niti su svi oboljeli u jednako povećanom riziku za virusne infekcije. Mnogi su liječnici dobili brojne upite svojih pacijenata o tome jesu li rizična skupina koja je podložnija virusnom oboljenju ako imaju neku bolest. Mjere prevencije, ističu liječnici, jednake su za sve, a o svakom oboljelom ovisi hoće li one više ili manje pomoći.
Ponajprije to ovisi o tome kakva je težina osnovne bolesti, koliko se dobro ona liječi, koliko je dugo oboljeli ima, ima li još neke pridružene bolesti i kakav je tijek bolesti. Neke autoimune bolesti liječe se lijekovima koji modificiraju imunosni sustav pa on drugačije reagira u situacijama kada se susretne, primjerice, s novim koronavirusom. To je slučaj s multiplom sklerozom (MS), autoimunom bolesti središnjeg živčanog sustava. Neurolozi iz KBC-a Zagreb izdali su preporuke oboljelima tijekom pandemije koronavirusa.
Imunomodulacijski lijekovi koje uzimaju oboljeli od MS-a izazivaju nuspojave i one mogu biti otežavajuća okolnost u doticaju s virusom. Treba biti oprezan s fingolimodom i drugim lijekovima iz te skupine (siponimod, ponesimod, ozanimod) jer smanjuju razine limfocita, što potencijalno može oslabiti imunosni odgovor na virusnu infekciju. Tako je i s imunorekonstitucijskom terapijom, u koju spadaju alemtuzumab i kladribin te okrelizumab i ostali lijekovi iz te skupine - upozoravaju dr. sc. Ivan Adamec, dr. sc. Barbara Barun, dr. sc. Tereza Gabelić i prof. dr. sc. Mario Habek iz Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb. Ističu da se prije donošenja bilo koje odluke opromjeni liječenja nužno konzultirati s nadležnim neurologom i/ili liječnikom obiteljske medicine i nikako ne treba samostalno prekinuti liječenje.
Autoimuna bolest štitnjače
Prim. dr. Sunčica Andreja Rogan, spec. nuklearne medicine, odgovorila je i na pojačane upite oboljelih od autoimunih bolesti štitnjače. I oni su zabrinuti da bi uzimanje nekih lijekova moglo utjecati na slabljenje imunosnog sustava. Hrvatska udruga oboljelih od bolesti štitnjače potražila je odgovore.
- Od početka koronakrize često dobivamo upite pacijenata o tome jesu li osobe s autoimunom bolesti štitnjače podložnije koronavirusu, misleći pri tome je su li u kategoriji imunokompromitiranih. Odgovor je da nisu. Naime, osobe oslabljenog imunosnog sustava - imunokompromitirani su bolesnici s leukemijom, limfomom, oboljeli od HIV-a, osobe koje uzimaju visoke doze steroida te lijekova iz skupine imunomodulatora (lijekovi za onkološke bolesti, reumatoidni artritis, multiplu sklerozu i oni koji se koriste nakon transplantacije organa). Dio imunosnog sustava koji je odgovoran za Hashimotov tireoiditis odvojen je od sustava koji se bori protiv virusnih bolesti. Također, ni lijekovi koji se koriste u liječenju bolesti štitnjače nisu imunomodulatori, što znači da ne mijenjaju niti oslabljuju imunosni sustav. Jedina iznimka su kortikosteroidi ako se uzimaju u višim dozama, najčešće kod osoba s hipertireozom i izraženim očnim simptomima.
Također, lijekovi koji smanjuju rad štitnjače kod hipertireoze nisu povezani s povećanim rizikom infekcije, iako terapija npr. tiamazolom može dovesti do naglog pada bijelih krvnih stanica pa se brzo razviju upalni procesi (upala grla, mali ulkusi po ustima i grlu, povišena temperatura, odnosno bolest koja sliči gripi). Međutim, ta nuspojava tiamazola je rijetka te je u slučaju pojave simptoma neće biti moguće bez testiranja razlučiti od, primjerice, koronavirusa. No, zato je najvažnije da pacijenti koji su na takvoj terapiji točno slijede propisane upute kako bi bolest bila pod što boljom kontrolom - istaknula je prim. dr. Sunčica Andreja Rogan.
Utjecaj temperature na štitnjaču
Oni koji imaju disfunkciju štitnjače obično kažu kako teško podnose visoke temperature te prijavljuju umor, lošije raspoloženje i promjene u apetitu. Preporučuje se kontrola hormona štitnjače svaka tri ili četiri mjeseca kako bi se utvrdio cjelogodišnji hormonalni profil. Koncentracije slobodnog tiroksina (fT4) najviše su u ljeto i jesen, a najniže u proljeće. Koncentracije hormona tireotropina (TSH) više su tijekom zime i proljeća, a niže tijekom ljeta i jeseni. Ovi su nalazi logični jer zbog velikog utroška energije na održavanje optimalne tjelesne temperature organizma u hladnijem dijelu godine veći je pritisak hipofize na štitnjaču preko hormona tireotropina. Te razlike posebno su istaknute u ekstremnim uvjetima - kod jako niskih i kod jako visokih temperatura. Hormoni štitnjače reguliraju toplinu koju otpušta tijelo djelujući na stanični i bazalni metabolizam te na širenje krvnih žila. Kada štitnjača radi normalno, oko 65 posto kalorija pretvori se u energiju koja se potom iskorištava za potrebe normalnog funkcioniranja organizma.
Ako štitnjača radi usporeno, a hranom se ne unosi dovoljno hranjivih tvari, doći će i do značajnijeg smanjenja potrošnje energije i pohranjivanja kalorija u masne zalihe. Ova pojava posebno je izražena u ljetnim mjesecima i kod osoba s viškom kilograma. Gomilanje masnih zaliha potiče osjećaj vrućine, pretjeranog znojenja, umora i slabosti.
Savjetuje se tijekom ljeta jesti više namirnica koje sadrže vitamine B skupine i antioksidanse poput selena, cinka i magnezij jer će oni pridonijeti boljem sagorijevanju kalorija i ubrzati metabolizam.