Selfitis je definiran kao opsesivno kompulzivna potreba za fotografiranjem sebe i njegovo objavljivanje na društvenim mrežama.
 Getty Images/iStockphoto
sve su češći

Opasni poremećaji modernog doba: zbog njih gubimo prijatelje i samopouzdanje, patimo od depresije, a raste nam i rizik od bolesti srca

Moderne tehnologije, kao i ubrzani način života doveli su do pojave nekih novih, ali i opasnih poremećaja.


Od selfitisa, preko smartphone palca do nomofobije - ovo su bolesti 21. stoljeća. I nisu nimalo bezazlene...


Problemi s vratom

Konstantno savijanje vrata pod neugodnim kutevima kako bismo vidjeli što se zbiva na zaslonu pametnih telefona može dovesti do nastanka takozvanog text necka ili tekstualnog vrata. On povećava pritisak na mjesto na kojem se vratni mišići dodiruju s lubanjom. Tijelo onda vjerojatno reagira izgradnjom nove kosti, što rezultira šiljastom kvrgom. Stručnjaci savjetuju da se mobitel uvijek drži u visini očiju, a predlažu i vježbe istezanja vrata.


Ovisnost o igricama

Ovisnost o video-igricama i službeno je klasificirana kao mentalni poremećaj. Onima koji imaju ovaj problem je igranje igara prioritet u odnosu na sve druge dnevne aktivnosti, a simptomi mogu biti manjak sna, anksioznost, povlačenje u sebe i antisocijalno ponašanje.


Nomofobija

Nomofobija je anksioznost koja se javlja kada osoba ne može koristiti mobitel. Ljudi koji pate od nomofobije pokazuju tako fizičke i psihičke simptome kad im mobitel nije pri ruci ili ako pomisle da bi se zbog prazne baterije mogao ugasiti. Ruke im se počinju tresti, vrti im se u glavi te dišu otežano. Nomofobija, etimološki, dolazi od fraze 'no mobile'. Jedno istraživanje je pokazalo da 53 posto korisnika mobilnih telefona postaje anksiozno kada im ova spravica nije pri ruci, a kod nekih se javljaju čak i pravi napadi panike.

Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom - kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.


Smartphone palac

Istraživanje je pokazalo da 43 posto korisnika mobitela u nekom trenutku imaju problem s boli u palcu uslijed korištenja mobitela. Ponavljanjem istog pokreta dok skrolamo po društvenim mrežama može dovesti do trnjenja, boli, ali i grčeva u prstima, zglobu i ramenu.


Sagorijevanje

Uzrokovano stresom na poslu, znanstvenici vjeruju da ovo stanje pogađa jednog od troje zaposlenika u nekom trenutku, kao i mentalna iscrpljenost, što može izazvati nesanicu i glavobolje, pa čak može povećati rizik od srčanih bolesti.


Selfitis

Ne možete prestati objavljivati selfije? Možda imate selfitis, stanje koje stručnjaci opisuju kao kompulzivnu potrebnu za objavljivanjem fotografija, iza čega se često krije manjak samopouzdanja. Smatra se da od kroničnog selfitisa pate oni koji imaju nekontroliranu potrebnu za objavljivanjem selfija, najmanje šest puta dnevno.


Sindrom kompjuterskog vida

Milijuni ljudi svakodnevno sate provode ispred ekrana, a mnogi od njih imaju i sindrom kompjuterskog vida - simptomi su umorne i suhe oči, kao i zamagljen vid.

Linker
24. travanj 2024 14:46