JOŠ SE NE ZNA KAKO SE PRENOSI

Opasna bakterija komplicira život svakoj drugoj osobi, ovi znakovi otkrit će jeste li i vi među njima

Iako veliki broj ljudi ima ovu infekciju, pokazalo se da ne razviju svi simptome. Još uvijek nije poznato zašto je to tako, ali pretpostavlja se da neki ljudi jednostavno imaju bolji imunitet. Ipak, infekciju H. pylori treba shvatiti ozbiljno jer može dovesti do gastritisa, čira, upale trbušne maramice, ali i povećati rizik za neke tipove raka želuca.

Više od 50 posto stanovnika zaraženo je bakterijom Helicobacter pylori. Iako većina infekcije nije ni svjesna, kod ostalih će izazvati vrlo neugodne simptome kroničnoga gastritisa i vrijeda.

Helicobacter pylori, prije zvanu Cambilobacter pylori, pronašli su Barry Marshall i Robin Warren 1982. godine u želucu i dvanaesniku. Bakterija pripada gram negativnim bakterijama, što je važno znati jer je to jedan od kriterija na temelju kojih se određuje koja će se vrsta antibiotika koristiti.

Od njezina otkrića do danas ova se bakterija intenzivno proučava te se izravno dovodi u vezu s vrijedom želuca i dvanaesnika, piše za Adivu Tanja Pekez, dr. med., spec. obiteljske medicine.

Kada se naseli u želucu, Helicobacter pylori djeluje svojim izlučevinama na nekoliko načina izazivajući imuni odgovor stanica želuca.


Koji su simptomi

Više od 50% stanovništva Zemlje zaraženo je ovom bakterijom. Više zaraženih ima u zemljama u razvoju, dok je broj zaraženih u razvijenim zemljama u opadanju.

Većina pacijenata koji su zaraženi bakterijom nemaju nikakve simptome te i ne znaju da su zaraženi. Kod ostalih se javljaju simptomi kroničnoga gastritisa  i/ili vrijeda.

 


To su:

  • bolovi u žličici (osobito na prazan želudac - stoga je ustajanje noću i uzimanje hrane uobičajeno kod ljudi koji imaju tegobe),
  • žgaravica,
  • nadutost,
  • podrigivanje,
  • mučnina,
  • povraćanje…

U slučaju komplikacija vrijeda može doći i do iznenadne boli u žličici te pojave crne stolice, što su znaci zbog kojih se bolesnici moraju odmah javiti liječniku. Smatra se da je najveći dio vrijedi prouzročen upravo infekcijom bakterije Helicobacter pylori (heliko bakterija).

Živi u svakom drugom čovjeku, a ako se ne liječi može izazvati čak i rak želuca

 


Otkrivanje bakterije

Zasad se ne zna na koji se način prenosi Helicobacter, ali se pretpostavlja da se prenosi prljavim rukama. Bakterija se može dijagnosticirati na nekoliko načina:

a) tijekom gastroskopije uzimanjem uzorka tkiva koji se šalje na patohistološku dijagnozu, ali i za određivanje prisustva Helicobactera
b) urea izdisajnim testom
c) putem krvi (određivanje antitijela) i
d) dokazivanjem antigena u stolici


Iako je velik broj stanovnika zaražen Helicobacterom, postavljanje dijagnoze nije potrebno svima, nego samo onima koji imaju spomenute simptome.

 

Isto tako, svima koji imaju pozitivan Helicobacter nije potrebna gastroskopija. Indikacija za ovu pretragu postavlja se na temelju simptoma, dobi pacijenta te bolesti u obitelji. No jednom kada se dokaže infekcija, potrebno je liječiti se.

Spomenimo i nekoliko opaski iz hrvatskih smjernica, odnosno "Hrvatskog postupnika za dijagnostiku i terapiju infekcije Helicobacterom pylori".

Dokazana je povezanost infekcije H. pylori s kroničnom neobjašnjenom sideropeničnom anemijom, idiopatskom trombocitopeničnom purpurom i manjkom vitamina B12. U svim tim poremećajima potrebno je provesti dijagnostiku i liječenje infekcije H. pylori.


Olakšajte prehranu

Urejni izdisajni test najbolji je neinvazivni test za dijagnostiku infekcije H. pylori i praćenje uspjeha liječenja. Test antigena u stolici može biti približno jednako djelotvoran ako se koristi test baziran na monoklonskim protutijelima.

Ekspertna hrvatska grupa preporučuje da prva hrvatska terapija bude "sekvencijska" 10-dnevna terapija ili inhibitor protonske pumpe amoksicilin-metronidazol u trajanju od 10 do 14 dana. Za neinvazivnu kontrolu uspjeha eradikacije (potpunog uništenja bakterije) treba koristiti urejni izdisajni test (UIT) ili monoklonski test antigena u stolici. Ne preporučuje se koristiti serološku dijagnostiku, a najranija kontrola uspjeha liječenja trebala bi biti najmanje četiri tjedna nakon liječenja.

Na kraju treba napomenuti da hrana i doba dana u kojem objedujemo mogu dovesti do pojave simptoma, osobito žgaravice i podrigivanja.

Preporučuje se lagana hrana (posebice, Mediteranska), a osobito je potrebna lagana večera. Odlazak u krevet sa želucem punim sarmi sigurno će izazvati tegobe i kod najzdravijih osoba.


 


ČITAJTE I:

 

 


IZVOR: Adiva

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo