Kad se spominju supernamirnice i najmoćniji suplementi, nemoguće je zaobići spirulinu. Spirulinu ubrajaju među vjerojatno najstarije oblike života na Zemlji, ranije je bila klasificirana kao biljka “jer obiluje biljnim pigmentima i ima sposobnost fotosinteze”, kako se navodi u studiji objavljenoj u publikaciji Cardiovascular Therapeutics.
Nova shvaćanja njezine genetike, fiziologije i biokemijskih svojstava navela su znanstvenike da je premjeste među bakterije, preciznije među cijanobakterije, koje se često nazivaju plavozelenim algama. U rodu Spirulina postoji više vrsta, a od njih su tri - Spirulina platensis, Spirulina maxima i Spirulina fusiformis - detaljno proučavane zbog vrijednih nutritivnih i potencijalnih terapeutskih svojstava.
Čudo iz mora
Spirulina živi u slanim i slatkim vodama. Raste u mikroskopskim spiralama koje se spajaju u nakupine pa ih je jednostavno pobrati. Intenzivne je plavozelene boje i relativno blagog okusa. Asteci, koji su bili među njenim redovitim konzumentima, skupljali su spirulinu iz slanog jezera Texcoco u središnjem Meksiku. I danas je na afričkom jezeru Čad skuplja okolno stanovništvo, suši i od nje priprema suhe kekse.
Narodi kojima je bila dostupna jeli su je, takoreći, oduvijek zbog njenog nutritivnog bogatstva, a za njenu novodobnu popularnost zaslužna je NASA, koja je 70-ih godina izabrala spirulinu za svemirsku hranu za astronaute, zbog nutritivnog bogatstva, ali i drugih svojstava. Od “jezerskog taloga”, što spirulina zapravo jest, postala je moćna superhrana, čudo iz mora, tajna dobrog zdravlja. Istina je da je spirulina puna različitih nutrijenata i antioksidansa koji mogu činiti dobro našem tijelu.
Kao suplement najčešće je dostupna u prahu, a njena standardna dnevna doza iznosi od jednog do tri grama, premda se uzimaju i doze do deset grama. Jušna žlica (oko sedam grama) praha spiruline sadrži: 4 grama proteina (ti su proteini iznimno visoke kvalitete i sadrže gotovo sve esencijalne aminokiseline potrebne ljudskom organizmu), 11 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina B1 (tiamina), 15 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina B2 (riboflavina), 4 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina B3 (niacina), 21 posto preporučenog dnevnog unosa bakra, 11 posto preporučenog dnevnog unosa željeza, uz to sadrži i magnezij, kalij i mangan te malu količinu gotovo svakog nutrijenta koji nam je potreban. U toj je žlici i 1,7 grama ugljikohidrata te 1 gram masnoća, uključujući omega-6 i omega-3 kiseline. I samo 20 kalorija. Takav sastav čini spirulinu najhranjivijom namirnicom na svijetu.
Bogata je folnom kiselinom i željezom
Američka svemirska agencija (NASA) provela je relevantna istraživanja spiruline kao potencijalne namirnice pogodne za svemirska putovanja koja bi astronautima bila izvor nutrijenata, vitamina i minerala. Spirulina je bogat izvor beta-karotena koji je važan za dobar vid te je prirodno vrlo bogata proteinima - sadrži čak 18 od 22 aminokiseline potrebne ljudskom organizmu. Bogata je folnom kiselinom i željezom, a ono se iz nje apsorbira 60 puta bolje nego iz uobičajenih kapsula sa željezom. Spirulina je NASA-i zanimljiva i zato što je kao namirnica zasitna te ne treba puno prostora za uzgoj i transport.
Može se preraditi u prah, biti sadržana u kapsulama i tabletama, pa i u pahuljicama. Belgijski nuklearni istraživački centar (SCK • CEN) istražuje spirulinu već 25 godina. Pokazalo se da može imati ključnu ulogu u razvoju biološki prihvatljivog rješenja za recikliranje otpada.
Spirulina bi, zahvaljujući svojim svojstvima, mogla u potpunosti pročišćavati otpadnu vodu, CO2 i organski materijal, pretvarajući ih u pitku vodu, kisik i hranu. Ta je sposobnost neprocjenjivo vrijedna tijekom dugotrajnih svemirskih misija kao što je, primjerice, misija na Mars.
Sve doznajte u novoj Viti!
.jpg)
