Odlazak u toplice nikada nije bio tako popularan kao u posljednje vrijeme. Naime, velik je interes za medicinski planiran aktivni odmor u kojem Hrvatska s brojnim lječilištima i programima rekreacije ima što ponuditi. Uz to, medicinska rehabilitacija kao nastavak terapije i liječenja mnogih bolesti propisuje se na recept, što godišnje iskoristi više od 33.500 osoba.
U novom broju Doktora u kući čitajte koja naša lječilišta nude kardiološku rehabilitaciju, kamo ići ako imate alergijski rinitis, gdje na rehabilitaciju nakon moždanog udara, a gdje liječiti bolne kosti. Kamo odvesti dijete s cerebralnim oštećenjem, gdje ublažiti simptome multiple skleroze, Parkinsonove bolesti ili psorijaze, a gdje se oporaviti nakon ortopedske operacije? Koliko ćete čekati s uputnicom HZZO-a, a što možete platiti? Kako isplanirati medicinski aktivan odmor i kakve su koristi za naše zdravlje?
Medicinski programiran aktivni odmor
Poznato je, naime, da termalna voda ima višestruko pozitivan učinak na zdravlje - poboljšava cirkulaciju, jača imunosni sustav, povećava pokretljivost, umanjuje bolove, pridonosi smanjenju stresa i napetosti, a razrađeni programi kineziološke rehabilitacije dodatno unapređuju zdravlje i podižu fizičku kondiciju. Medicinski programiran aktivni odmor upravo organiziranim vježbanjem znatno pridonosi povećanju radne sposobnosti.
Medicinska rehabilitacija nastavak je liječenja mnogih bolesti i stanja, a na uputnicu HZZO-a uglavnom se odobrava za bolesti mišićno-koštanog sustava, neurološke probleme, reumatske bolesti, prijeoperacijske pripreme i postoperacijski oporavak te za rehabilitaciju sportaša. Dva su glavna učinka ovakve rehabilitacije. Prvo, provođenjem individualnih fizioterapijskih programa nastoji se (uglavnom uspješno) ukloniti tegoba, poboljšava se tonus muskulature, povećava se snaga i izdržljivost mišića, ubrzava se cijeljenje i postiže elastičnost tkiva.
Zašto je to dobro i važno
Kod kroničnih tegoba poboljšava se kvaliteta života tako da se specijalnim tehnikama (Bobath, kinesiotaping, dinamička neuromuskularna stabilizacija, proprioceptivna neuromuskularna facilitacija, McKenzie koncept...) povećava opseg pokreta u zglobovima, smanjuje upala, edemi i bolovi. Nakon pojedinih stanja kao što je moždani udar pacijent se educira za lakše i prilagođeno izvođenje svakodnevnih aktivnosti.
Slično je i kod srčanog udara, pri čemu se kardiovaskularnom rehabilitacijom nastoji omogućiti oboljelom da nauči i primjenjuje svakodnevne radnje u skladu s novonastalim stanjem, čije se posljedice nastoje maksimalno umanjiti.