Željene granice

Nove preporuke za dijabetičare govore: najmanje 17 sati u danu poželjno je imati dobar šećer

Nove, usklađene preporuke o tome koliko bi bilo poželjno tijekom dana biti unutar ciljanih razina glukoze (3,9-10 mmol/l), što oboljele pošteđuje kobnih posljedica skokova šećera i omogućuje im bolju kontrolu bolesti.

Osobe koje imaju dijabetes tipa 1 i 2 trebale bi više od 17 sati u danu, odnosno više od 70 posto vremena, imati raspon glukoze u krvi od 3,9 do 10 mmol/l, do jednog sata u danu (4 posto vremena) glukoza može biti ispod 3,9 mmol/l, a iznad 10 mmol/l do maksimalno 6 sati u danu (do 25 posto vremena).

To je konsenzus koji je postigla međunarodna skupina stručnjaka koji su nove preporuke o vremenu koje je potrebno provesti u ciljanim vrijednostima glukoze (time in range) nedavno predstavili na konferenciji Američkog dijabetičkog udruženja (ADA).

 

Zahvaljujući naprednijoj tehnologiji mjerenja razine šećera u krvi i uređajima za kontinuirano mjerenje glukoze te za takozvano flash mjerenje bolja je regulacija šećera kod oboljelih uz manje epizoda hipoglikemije, bolje ishode liječenja i veću kvalitetu života.

Sada je moguće pratiti vrijeme provedeno unutar željenih granica glukoze. To znači da svaki oboljeli od šećerne bolesti treba postići što više vremena u danu s konstantnim vrijednostima glukoze, bez hipoglikemija i hiperglikemija, kako bi se izbjegle komplikacije.

Preporuke su nešto drukčije za trudnice s dijabetesom tipa 1 jer se razine glukoze tijekom trudnoće, među ostalim, i fiziološki razlikuju.

Njihova ciljna razina glukoze je niža, između 3,5 i 7,8 mmol/l te i one u tim vrijednostima trebaju biti više od 17 sati u danu, ispod 3,5 mmol/l manje od sata, a iznad 7,8 mmol/l manje od 6 sati.

Blood Glucose Test
Getty Images/iStockphoto

Samo kontrolom šećera moguće je izbjeći komplikacije.

 

- Ove smjernice su prve u povijesti i pokrivaju široku populaciju u brojnim zemljama svijeta, s različitim pristupom medicinskoj skrbi. Uz to, riječ je o konsenzusu različitih udruga, od kojih su neke usmjerene na djecu, a cilj je bio doći do univerzalne preporuke prihvatljive što široj populaciji kojoj su namijenjene. Još jedan razlog takve unifikacije je težnja da što više različitih medicinskih stručnjaka na jednak način promatra podatke koji su sada i lakše direktno usporedivi. Pacijentima i njihovim liječnicima ostavlja se sloboda da sami, prema vlastitim mogućnostima i motivima, definiraju osobne ciljeve koji će biti stroži od ovih univerzalnih - rekao je prof. dr. sc. Tadej Battelino sa Sveučilišnog medicinskog centra Ljubljana nakon što je u San Franciscu predstavio nove preporuke u liječenju.

Dodao je i da će se smjernice u budućnosti sigurno još revidirati daljnjim uvođenjem kontinuiranih mjerača glukoze i povećanjem njihove preciznosti.

 

Sve je to zato što je moderna tehnologija pokazala kako je radi prevencije komplikacija važno koliko su vremena dijabetičari u "dobrim šećerima".


Sve o tome čitajte u novom Doktoru plus - Život s dijabetesom.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo