Kako se novi koronavirus - poznat i kao COVID-19 - nastavlja širiti po cijelom svijetu, tako se gotovo jednakom brzinom šire i dezinformacije u vezi njega. Naravno, točno je da znanstvenici i stručnjaci tek trebaju mnogo toga naučiti o toj zaraznoj i potencijalno smrtonosnoj bolesti koja se počela širiti iz Wuhana u Kini, no postoji i puno toga što o njoj znamo: kako se može ili ne može prenijeti ili izbjeći zaraza.
To nije spriječilo da se razni mitovi o koronavirusu nastave širiti. Srećom, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je odlučila razbiti sve te lažne tvrdnje. Evo što trebate znati o mitovima koji prate COVID-19 i što stručnjaci imaju za reći o tome.
Mit 1: Sušila za ruke mogu ubiti koronavirus
To nije istina. Prema WHO, sušila za ruke nisu učinkovita u ubijanju novog koronavirusa. Najbolji način da se zaštitite od zaraze je da što češće perete ruke (ili ih čistite dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola), a zatim ih dobro obrišete papirnatim ručnicima ili osušite ispod sušila.
Mit 2: Ultraljubičaste zrake mogu ubiti novi koronavirus
Točno je da neke bolnice koriste ultraljubičastu svjetlost da unište mikrobe na površinama, primjerice u operacijskim salama ili laboratorijima, no WHO upozorava da se UV svjetiljke nikada ne bi smjele koristiti za steriliziranje ruku ili kože i to zbog toga što mogu uzrokovati nadraženost kože.
Mit 3: Termovizijski skeneri su učinkoviti u otkrivanju osoba zaraženih novim koronavirusom
S jedne strane termovizijski skeneri mogu otkriti povišenu tjelesnu temperaturu kod osoba koje su zaražene koronavirusom, no ne mogu otkriti infekciju kod osoba koje još nemaju nikakve simptome. To je stoga što je potrebno između 2 i 10 dana prije nego što osobe koje su zaražene postanu i bolesne te dođe do povišenja tjelesne temperature.
Još jedna važna napomena: gripa izaziva simptome slične onima koje izaziva COVID 19, uključujući i povišenu tjelesnu temperaturu, tako da sama činjenica da netko ima povišenu tjelesnu temperaturu ne znači nužno da je zaražen novim koronavirusom.
Mit 4: Prskanje cijelog tijela alkoholom ili klorom može uništiti novi koronavirus
Prskanje alkoholom i klorom je odličan način za dezinficiranje površina, a korištenje dezinfekcijskog sredstva za ruke na bazi alkohola može očistiti vaše ruke od virusa, no prskanje cijelog tijela kemikalijama neće uništiti virus ako ste se već zarazili njime. Prskanje takvih tvari može oštetiti sluznice (primjerice oka ili usne šupljine), upozoravaju stručnjaci.
Mit 5: Nije sigurno primati pisma i pakete iz Kine
To jednostavno nije istina, tvrdi WHO. Osobe koje primaju pakete iz Kine nisu izložene riziku zaraze novim koronavirusom.
- Prema svim dosadašnjim analizama, znamo da koronavirus ne preživljava dugo na predmetima kao što su pisma ili paketi - kažu stručnjaci iz WHO.
Ovakav način razmišljanja je vrlo štetan i jedino čemu služi je da pomogne sve intenzivnijoj stigmatizaciji određenih naroda povezanih s većom raširenošću novog koronavirusa.
Mit 6: Kućni ljubimci mogu raširiti novi koronavirus
Kućni ljubimci mogu prenijeti određene oblike koronavirusa, no WHO potvrđuje da zasad još nema dokaza da bi vaš kućni ljubimac mogao biti zaražen koronavirusom ili širiti zarazu.
Ipak, upozoravaju da je pametno nakon svakog kontakta s kućnim ljubimcima oprati ruke toplom vodom i sapunom. To će vas zaštiti od raznih bakterija, kao što su E.coli ili salmonela koje se mogu prenijeti s ljubimaca na ljude i obratno.
Mit 7: Cjepivo protiv upale pluća može zaštititi od novog koronavirusa
Trenutačno ne postoji cjepivo koje bi vas moglo zaštititi protiv koronavirusa, što znači da to ne mogu niti pneumokokno cjepivo ili cjepivo Hib (protiv teške Haemophilus influenzae tipa B). Virus je novi i drugačiji od svih dosadašnjih i potrebno je posve novo cjepivo namijenjeno upravo za njega. Znanstvenici rade na tome da razviju cjepivo za novi koronavirus, no moguće je da ga neće uspjeti dovršiti na vrijeme da zaustave trenutačnu pandemiju. Iako spomenuta cjepiva nisu učinkovita za zaštitu od novog koronavirusa, WHO savjetuje da se ljudi cijepe tim cjepivima kako bi se zaštitili od tih specifičnih bolesti, naročito ako spadaju u rizične skupine.
Mit 8: Redovito ispiranje nosa slanom otopinom može spriječiti zarazu novim koronavirusom
To vam može pomoći da se brže oporavite od obične prehlade, ali nije dokazano da na bilo koji način može spriječiti zarazu bilo kojom respiratornom infekcijom, uključujući i koronavirus.
Mit 9: Jedenje češnjaka može pomoći u sprečavanju zaraze novim koronavirusom
Koliko god imao intenzivan miris i razna pozitivna djelovanja na zdravlje (uključujući i antimikrobno), češnjak vas ne može zaštititi od novog koronavirusa.
Mit 10: Mazanje sezamovim uljem može spriječiti ulazak novog koronavirusa u tijelo
- Ne znamo odakle je potekao ovaj mit, no trljanje sezamovim uljem sasvim sigurno vas neće zaštiti od zaraze novim koronavirusom - upozorava WHO. Postoje neka kemijska dezinfekcijska sredstva koja mogu ubiti novi koronavirus na površinama, uključujući izbjeljivač, dezinfekcijska sredstva na bazi klora, alkoholna otapala, 75-postotni alkohol i kloroform. No, ona imaju mali ili nikakav utjecaj na virus ako ih stavite na kožu ili ispod nosa. U stvari, mogu biti jako opasna ako ih stavite na kožu, poručuju iz WHO.
Mit 11: Novi koronavirus pogađa samo osobe starije životne dobi
Nažalost, ljudi svih životnih dobi mogu biti zaraženi novim koronavirusom. Ipak, starije osobe i osobe s nekim kroničnim bolestima (poput astme, dijabetesa, srčanih bolesti) imaju veći rizik da razviju teži oblik bolesti ako se zaraze tim virusom.
Mit 12: Antibiotici su učinkoviti u prevenciji i liječenju novog koronavirusa
Imajte na umu da antibiotici ne djeluju ni na kakve viruse, samo na bakterije. S obzirom na to da je koronavirus zaista virus u pravom smislu riječi, antibiotici se ne bi trebali koristiti niti kao sredstvo prevencije niti kao lijek kad je koronavirus u pitanju.
Osobe koje su zaražene novim koronavirusom trebaju primiti odgovarajuću skrb te treba liječiti i ublažavati simptome koje imaju, a odgovarajuću skrb trebaju dobiti i osobe s težim oblikom bolesti, ističu stručnjaci i te dodaju da se trenutačno ispituju neki drugi specifični lijekovi koji će biti testirani u kliničkim ispitivanjima.
IZVOR: who.int