Mnogi ljudi u uzročnoposljedičnu vezu dovode niske temperature i prehladu, a još nas prate česte rečenice: “Ne idi van bez kape, prehladit ćeš se”. Koliko ima istine u tome?
Znanstvenici kažu da iako vrijeme nije direktno povezano s prehladom i s tim što se razbolimo češće u jesen i zimu, istina je da se virusi koji uzrokuju prehladu i gripu lakše i brže šire na nižim temperaturama te da zimski mjeseci i hladnoća mogu utjecati na naš imunosni sustav.
Virus influence koji uzrokuje gripu više se širi i preživljava kada su vanjske temperature niske. Znanstvenici su utvrdili da je idealna temperatura na kojoj se virus gripe širi 5°C. Niže temperature još više pogoduju rinovirusima, a više se šire u tijelu onih čija je tjelesna temperatura niža od 37°C, što je naša prosječna temperatura.
Ona je u nosnoj šupljini niža (oko 33°C), što omogućuje rinovirusima da se umnažaju i šire u nosu i grlu. Mnogi istraživači vjeruju da hladnoća utječe na naš imunosni sustav, a to objašnjavaju time što zimi dobivamo znatno manje vitamina D nego ljeti, a on je važan osnaživač imunosnog sustava, te više vremena provodimo u zatvorenim prostorima gdje je više ljudi, što povećava rizik zaraze u direktnim kontaktima.
Osim toga, krvne se žile na hladnoći sužavaju, što pogoduje smanjenoj opskrbi krvlju i smanjenom odgovoru našeg imunosnog sustava.
U Hrvatskoj od gripe najčešće obolijevaju djeca predškolske dobi, a svake godine oboli 5 do 10 posto odraslih i 20 do 30 posto djece.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog komplikacija uzrokovanih gripom umire petstotinjak osoba godišnje.
Zbog većeg rizika za razvoj težeg oblika bolesti ili komplikacija u slučaju zaraze gripa je posebno opasna za osjetljive skupine poput starijih osoba, kroničnih bolesnika, trudnica i djece od šest mjeseci do pet godina.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi.
Najmanje je oboljelih u dobi od 65 godina i više, a to je ujedno skupina koja se najčešće odlučuje cijepiti protiv gripe.