ZDRAVLJE

Najopasnija posljedica povišenog kolesterola na koju često zaboravljamo! Saznajte koje su normalne vrijednosti i kako ih dovesti u red

Rizične čimbenike za razvoj srčanih bolesti dijelimo na one na koje ne možemo utjecati (naslijeđe, spol i dob) i one na koje možemo (pušenje, loša prehrana, manjak kretanja, debljina, povišeni krvni tlak i kolesterol, dijabetes). Promjenama životnog stila i utjecajem na promjenjive faktore rizika može se izbjeći ili znatno odgoditi pojava bolesti

 

 

Kolesterol je masnoća, glavno mjesto na kojem nastaje je jetra, no mogu ga stvarati sve stanice u tijelu. Unosimo ga i hranom, a ako je taj unos prevelik, smanjuje se proizvodnja u stanicama. Kolesterol nam je potreban za mnoge metaboličke procese i izmjenu tvari pa bez njega ne bismo mogli živjeti.

Bez kolesterola ne može funkcionirati ljudski mozak, ne mogu nastati spolni i neki drugi hormoni, ne bi bilo žučne kiseline. Pa zašto je onda opasan za srce? Višak kolesterola u organizmu tijelo ne može iskoristiti pa on ostaje u krvi i postupno se odlaže na stijenke krvnih žila. Stvaraju se plakovi koji postupno sužavaju promjer arterije i smanjuju njezinu elastičnost uzrokujući tako razvoj srčano-krvožilnih bolesti.


Srčano-žilni sustav

Tom procesu ponajviše pogoduje povišena razina LDL (tzv. lošeg) kolesterola u krvi. Postoji i tzv. dobar kolesterol (HDL). To su čestice visoke gustoće koje djeluju kao čistači jer na sebe vežu i prenose suvišan kolesterol iz raznih tkiva i krvnih žila u jetru na daljnje metaboliziranje. Smatra se zaštitnim kolesterolom i poželjno je da njegova razina bude što viša jer pogoduje ukupnom zdravlju srčano-žilnog sustava

Trigliceridi su masnoće pohranjene u masnim stanicama tijela, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. U organizam ih unosimo i hranom, glavni su sastojak životinjskih i biljnih masti i ulja. Obično je visoka razina triglicerida u organizmu praćena visokom razinom LDL kolesterola, a niskom razinom HDL-a (tzv. dobrog) kolesterola, iako to ne mora biti pravilo. Povišena razina triglicerida rizik je za razvoj ateroskleroze, no ne u tolikoj mjeri kao povišena razina kolesterola. Često ista osoba ima i povećan kolesterol i povišene trigliceride u krvi.


Viši kolesterol - viši rizik

Preporučena vrijednost ukupnog kolesterola u krvi trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L. Pritom LDL kolesterol ne bi smio prijeći 3,0 mmol/L, dok bi HDL kolesterol trebao biti što viši. Njegova najniža preporučena vrijednost je 1,0 mmol/L. Razina HDL-a ispod 1 (muškarci) i 1,3 (žene) je loša i pokazatelj je metaboličkog sindroma.

Vrijednosti su niže kod pacijenata s koronarnim bolestima srca, dijabetesom ili pretrpljenim srčanim udarom. Ukupni kolesterol u tom slučaju ne bi smio biti viši od 3,8 mmol/L, a LDL kolesterol trebalo bi držati ispod 1,8 mmol/L. Uz povišen nalaz HDL-a smanjen je rizik od krvožilnih bolesti, time i od srčanog i moždanog udara. No, visok ukupni kolesterol, a osobito visoke razine LDL kolesterola, ozbiljan su rizik za razvoj srčano-krvožilnih bolesti. Što je LDL kolesterol viši, to je i rizik viši.


Najopasnija posljedica

Najopasnija posljedica povišenog kolesterola (hiperkolesterolemije) jest spomenuto taloženje viška kolesterola u organizmu u stijenke krvnih žila, ponajprije arterija (ateroskleroza). Aterosklerotske nakupine dovode do sužavanja krvnih žila i smanjenja njihove elastičnosti te posljedično do smanjenog (ili onemogućenog) protoka krvi i povećanog arterijskog krvnog tlaka.

Ateroskleroza je neposredni rizični faktor za nastanak brojnih krvožilnih bolesti kao što su angina pektoris, srčani i moždani udar, bolesti bubrega, bolesti arterija okrajina. Zato razina kolesterola i jest tako važna: nedovoljna cirkulacija u srcu i mozgu može dovesti do moždanog ili srčanog udara. Djelovanje povišenog kolesterola na koronarne krvne žile ne pogađa samo srce i mozak; povišeni LDL kolesterol povezan je i s erektilnom disfunkcijom. Budući da povišeni LDL dovodi do stvaranja naslaga u unutrašnjosti arterija, plak smanjuje njihov promjer i ometa dotok arterijske krvi u penis. Kako se radi o vrlo tankim arterijama, tanjim od koronarnih, svako suženje smanjuje protok eksponencijalno.

 

Erektilna disfunkcija uz povišeni kolesterol, pogotovo kod mlađih bolesnika, upućuje na moguće probleme s koronarnim žilama u budućnosti. Osim dobro poznatih sistemskih učinaka na krvne žile u tijelu, poput povećanog rizika za razvoj ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, hiperlipidemija (povećana koncentracija kolesterola i triglicerida u krvi) može se odraziti i na očima. Kod pojedinih pacijenata (pogotovo kod nasljednih hiperlipidemija) na bjeloočnici se u cirkumferenciji rožnice mogu vidjeti bjelkasto-žućkaste nakupine. One nisu opasne, ali liječnik tada treba preporučiti sistemsku obradu pacijenta te liječenje kolesterola i visokih masnoća prehranom ili tabletama. Drugi najčešći razlog estetske smetnje je nakupina masnoća na koži vjeđa u obliku plakova koje se zovu ksantelazme. Nisu opasni za vid, no njihova je pojava znak za uzbunu, pogotovo kod osoba mlađe ili srednje dobi, jer su znak nasljedne obiteljske hiperlipidemije.

Najozbiljnije komplikacije na očima su tzv. mikrovaskularne komplikacije, začepljenja sitnih krvnih žilica u oku, najčešće u obliku tromboze centralne vene oka ili njenih ogranaka. Ovisno o jačini tromboze, ako se stanje ne liječi, može doći do jakog slabljenja ili čak gubitka vida. Rjeđi su, ali opasniji tzv. Hollenhorstovi kolesterolski plakovi, koji se najčešće otkidaju iz karotidne arterije ili aorte te dolaze u oko. Mogu biti bez simptoma, ali katkad mogu izazvati infarkt oka, koji ima lošu prognozu za vid.


ČITAJTE I: Prirodni recepti i namirnice koje smanjuju razinu kolesterola u krvi

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo