njih 13

Najčešće zdravstvene dileme - jesu li jaja zdrava, trebamo li postiti, je li dobro piti crno vino...

Priznajte, i vi ste se zapitali koliko je crnog vina zdravo popiti, smijete li jesti jaja i je li zdravije spavati gol ili u pidžami? Donosimo odgovore.

 

1. JESU LI JAJA ZDRAVA?

Zbog kolesterola kojim obiluju jaja su donedavno bila na crnoj listi. No u međuvremenu su istraživači dokazali da kolesterol u hrani nema mnogo veze s kolesterolom u krvi pa su se jaja opet vratila na naše stolove. Kolesterol iz hrane izravno utječe na razine masnoća u krvi tek u rasponima do pola grama dnevno. Sada se opet javlja zabrinutost oko jaja, kolesterola i bolesti srca, no ističe se da nije nužno izbaciti jaja iz jelovnika, nego ih ograničiti na 4-5 tjedno.

- Jaja su među najboljim izvorima proteina, sadrže sve esencijalne aminokiseline koje su nužne našem tijelu i koje ono samo ne može sintetizirati te ih moramo unijeti hranom. I žumanjak i bjelanjak sadrže različite vitamine, minerale, proteine i masnoće koje su nam potrebne. Primjerice, žumanjak je jako dobar izvor vitamina D - kaže američka dijetetičarka Emily Tills. I stručna kardiološka društva zagovaraju umjerenu konzumaciju jaja.

 


2. JE LI DOBRO PITI CRNO VINO?

- U prevenciji srčanih bolesti ne preporučujemo ljudima da počnu piti crno vino - kaže dr. Nicea Goldberg, medicinska direktorica Joan H. Tisch Center for Women’s Health u New Yorku. Istina je da crno vino sadrži resveratrol, moćan antioksidans koji štiti stanice od propadanja, no pijenje alkohola može dovesti do brojnih bolesti i stvoriti ovisnost, upozoravaju u Centru za kontrolu bolesti i prevenciju. Ako želite spriječiti kardiovaskularne bolesti, radije se držite savjeta kardiologa poput onoga da prehranu bazirate na povrću i voću, bavite se fizičkom aktivnošću, a resveratrol osigurajte iz tamnog grožđa, soka od grožđa i bobičastog voća.


3. JE LI BEZGLUTENSKA PREHRANA ZDRAVIJA OD OSTALIH?

Bezglutenske namirnice su u trendu i njihova je konzumacija u porastu u razvijenom svijetu, no ako nemate dijagnosticiranu celijakiju ili osjetljivost/ alergiju na gluten, ne biste trebali izbacivati pšenicu iz prehrane - kaže Daniela Novotny s Missouri State Universityja.


4. TREBAMO LI POVREMENO POSTITI?

Još se istražuju dobrobiti posta, koje uvelike ovise o tome koliko on traje i što se pod njim podrazumijeva - kaže Andres E. Ayesta, osnivač Vive Nutritiona. U posljednje vrijeme vrlo je popularno pet dana u tjednu jesti uobičajeno, a dva dana smanjiti unos kalorija na samo 500 do 600, što nije naišlo na odobravanje liječnika i nutricionista. No ako želite smršavjeti, ključno je ipak unositi onoliko koliko je organizmu potrebno (2000-2500 kalorija), a više vježbati. Osobe sa šećernom bolešću i oni koji uzimaju lijekove za snižavanje tlaka trebaju zatražiti savjet liječnika ako žele iskušati post.

- Uobičajeni pristup od 16 sati posta i 8 sati za raspodjelu obroka (zadnji obrok u 18, doručak u 10 sati) pomaže u kontroli dnevnog kalorijskog unosa u onih koji pokušavaju smanjiti tjelesnu težinu.


5. TREBAMO LI KORISTITI UMJETNA SLADILA?

 - Nikako. Treba paziti na to koliko šećera konzumirate i pokušati smanjiti njegov unos tako da ne zaslađujete sok, čaj, kavu, izbjegavate industrijske slatkiše, kekse, gotove umake i druge proizvode koji sadrže skrivene šećere. Umjetna sladila znatno su slađa od običnog bijelog šećera - kaže Erin Pellegrin, savjetnica za prehranu u Unite for Her, udruzi za podršku ženama oboljelim od raka dojke. Preporuka je smanjiti proizvode s oznakom “umjetno” ili “zamjena za” na najmanju moguću mjeru ili ih potpuno izbaciti.


6. JE LI VEGANSKA PREHRANA BOLJA OD ONE U KOJOJ IMA MESA I DRUGIH ŽIVOTINJSKIH PROIZVODA?

- Istraživanja su podijeljena oko dobrobiti biljne prehrane i one u kojoj je zastupljeno meso te oba načina imaju prednosti ovisno u situacijama u kojima se primjenjuju. Na primjer, ketogena dijeta, koja se temelji na mesu i bogata je mastima, a gotovo eliminira ugljikohidrate, može smanjiti upale u organizmu i povećati osjetljivost na inzulin. Prehrana temeljena na biljnim namirnicama pridonosi pak većem unosu voća i povrća koje je bogato vlaknima pa poboljšava probavu i imunosni sustav - kaže Andres Ayesta. No, dugoročno, biljna prehrana je zdravija jer se prečest unos mesa, osobito njegovih prerađevina, povezuje s većim rizikom za rak.

Healthy dinner, lunch in bed. Vegan superbowl or Buddha bowl with hummus, vegetable, salad, beans, couscous and avocado, green smoothie on tray and woman in warm sweater eating with fork, top view
Getty Images/iStockphoto

Avokado je odličan izvor monozasićenih masnoća, vlakana i biljnih sterola.

 

7. TREBA LI REDOVITO JESTI AVOKADO?

 Ljudi nerijetko zaziru od avokada jer je bogat masnoćama i kalorijama - jedan komad može sadržavati 322 kalorije i 29 grama masti. Ali to nikako nije razlog da ga ne jedete. Naprotiv. Istraživanje objavljeno 2015. u časopisu Američkog kardiološkog društva pokazalo je da možete uravnotežiti kolesterol, što će sačuvati srce, i regulirati tjelesnu težinu, što će spriječiti debljinu, dijabetes i tako osigurati kardiovaskularno zdravlje.

- Avokado je odličan izvor monozasićenih masnoća, vlakana i biljnih sterola. Sadrži dvadesetak esencijalnih vitamina, posebno E, B i folnu kiselinu. Poboljšava apsorpciju nutrijenata i tako omogućuje tijelu da upije više hranjivih tvari. Zbog visokog udjela vitamina E i omega-3 masnih kiselina među najpoželjnijim je namirnicama za zdravlje mozga i srca - kaže nutricionistica Hailey Crean.

 

Savjetuje i da se punomasno mlijeko, kremasti sir i prošarano meso češće zamijene avokadom.


8. KOLIKO ČESTO JESTI CRVENO MESO?

Istraživanja provedena na Harvardu pokazuju da često jedenje crvenog mesa može dovesti do razvoja srčano-žilnih bolesti. No kritičari često ističu važan argument. Nije isto jedete li često prerađeno meso kao što su slanina, hot dog, hrenovke, različiti burgeri ili čisti juneći odrezak ili janjeći kotlet. To je meso odličan izvor željeza, vitamina B12 i proteina. - Kada jedete meso, birajte krto meso bez vidljivih masnoća i nemojte ga izbacivati iz prehrane, ali ograničite ga na dva obroka tjedno zbog zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Crveno meso je, u odnosu na bijelo, bolji izvor proteina, vitamina B12, cinka i željeza - kaže Kimberly Gomer, nutricionistica u Pritkin Longevity Centru.


9. KOLIKO JE SOLI NEŠKODLJIVO?

Kuhinjska sol u manjim količinama nam je nužna jer ima važnu ulogu u biokemijskim procesima, posebno u regulaciji elektrolita. No potrebnu količinu dobivamo u prehrani, bez potrebe za dosoljavanjem. Prekomjeran unos soli može biti štetan za zdravlje - kaže nutricionistica Stacy Ramirez. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) preporučeni dnevni unos je 5 g na dan, a u Hrvatskoj se prosječno unosi 11,6 g na dan. Previše soli dovodi do visokog krvnog tlaka, bubrežnog zastoja i kamenaca, raka, osteoporoze i astme. Najviše soli unosimo u obliku "skrivenih soli" jedući gotovu i polugotovu hranu, grickalice, kruh i pekarske proizvode, suhomesnate proizvode... Čitajte deklaracije i birajte namirnice koje sadrže 1,4 g soli na 100 g.


10. KADA JE NAJBOLJE VJEŽBATI?

Većina stručnjaka tvrdi da je najveća korist od vježbanja ako ga prakticirate ujutro. To će poboljšati probavu, bolje ćete kontrolirati apetit tijekom dana, imat ćete energije za cijeli dan, bit ćete koncentriraniji na poslu, a noću ćete bolje spavati.  No, ako vam više odgovara vježbanje navečer, vježbajte. Najgore za zdravlje je - uopće ne vježbati.


11. KOLIKO TREBA TRAJATI POPODNEVNO DRIJEMANJE?

Drijemanje je dobra terapija protiv stresa, no ne bi trebalo trajati dulje od 20-ak minuta, a pomaže već i deset minuta. Naime, nakon 20 minuta nastupa duboki san, a ako ga prekinete, nećete se osjećati dobro. Osim ako ste kronično neispavani.


12. KOKOSOVO ULJE - DOBRO ILI LOŠE?

Kada je profesor s Harvarda Karin Michels lani rekao da je kokosovo ulje čisti otrov, poljuljao je velik dio svijeta koji vjeruje u dobrobiti ove namirnice. Michels je kokosovo ulje nazvao čistim otrovom jer sadrži veliku količinu zasićenih masti kojima se pripisuje vrlo negativan utjecaj na zdravlje, posebno na srce i krvne žile. Sve dotad kokosovo se ulje smatralo zdravom namirnicom koja čuva srce i krvne žile, jača imunitet, ubrzava metabolizam, potiče mršavljenje, poboljšava izgled kože, kose i noktiju... Sve to zbog laurinske kiseline koja djeluje antivirusno i antibakterijski, a ima je u znatnim količinama samo u majčinom mlijeku, te kaprilne kiseline koja potiče razvoj "dobrih" bakterija, posebice bakterija mliječne kiseline te uništava parazite u crijevima.

- Oni koji pate od loše probave ili imaju poteškoća u apsorpciji nutrijenata imaju koristi od kokosova ulja, a oni koji imaju visok kolesterol ipak bi ga trebali smanjiti te u prehranu uključiti i druga ulja, poput maslinovog - kaže Rachel Larkey, nutricionistica u NewYorkPresbyterian Hospital.

 


13. IMA LI ZDRAVSTVENE KORISTI AKO SPAVAMO GOLI?

- Ovo je osobni izbor. Tijelo samo regulira temperaturu tijekom spavanja, no previsoka ili preniska temperatura prekinut će san i izazvati buđenje - kaže Rose McDowell, voditeljica istraživanja u Sleepopolisu. Znanstvenici sa Sveučilišta u Amsterdamu otkrili su da snižavanje tjelesne temperature povećava kvalitetu sna i smanjuje broj buđenja tijekom noći pa je bolje spavati gol, a pidžama nas može ometati i buditi. Ima još razloga za spavanje bez odjeće. Tijekom dana naše je tijelo prekriveno višestrukim slojevima odjeće pa je dobro tijekom noći omogućiti koži da diše. Ali ako ste skloni prehladama ili ste tjeskobni, odnosno nelagodno se osjećate ako spavate bez ičega, odjenite se. Također, ako mjesečarite, nemojte spavati goli (jer vas susjedi mogu prijaviti za remećenje javnog reda i mira).

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo