Na udaru osviještenih i sve zahtjevnijih proizvođača već su neko vrijeme kemijski spojevi kojima obiluje naša kozmetička torbica, ali i sredstva za higijenu jer djeluju iritirajuće, mogu izazvati poremećaj rada štitnjačea, ali i rak. Chemical free i non toxic sve je veći trend i kod nas. Evo što trebate izbjegavati u širokom luku:
1. Glifosat
Najčešće korišten herbicid u svijetu, koji se koristi u poljoprivredi s ciljem zaštite usjeva od korova. U ožujku 2015. Međunarodna agencija Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje raka (IARC), glifosat ocijenila kao moguće kancerogen, jer postoji mogućnost njegovog zadržavanja u hrani.
Istraživanja su pokazala da herbicidi koji sadrže glifosat djeluju kao endokrini disruptori jer znatno utječu na lučenje hormona i mogu ugroziti plodnost kod ljudi. Na američkim sudovima podignute su tužbe u kojima je proizvođač herbicida optužen za izazivanje raka. Prvostupanjska presuda išla je u prilog oboljelima, a proizvođač je uložio žalbu. Ishod se još čeka.
U Europi je aktivna tvar glifosat odobrena za upotrebu do 15. prosinca 2022. godine. Europska komisija prihvatila da 2022. bude posljednja godina za legalnu upotrebu glifosata To znači da se sredstva za zaštitu bilja koja sadrže glifosat mogu zakonski koristiti u bilo kojoj državi članici EU.
2. Umjetna bojila
U prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji danas se naveliko koriste umjetna bojila, odnosno aditivi. Neka od njih mogu biti štetna za naše zdravlje jer mogu dovesti do alergijskih reakcija, probavnih problema, glavobolja, smetnji vida, umora, tjeskobe i poremećaja živčanog sustava te povećati rizik za obolijevanje od raka, prvenstveno zbog kancerogenih tvari kojima su mogle biti izložene tijekom proizvodnje, na primjer benzidinom koji je i sam visoko kancerogen.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Southamptonu napravili su niz istraživanja o djelovanju umjetnih boja na ljudski organizam te označili šest nepoželjnih bojila (Southamptonska šestica) u koja spadaju tartrazin E102, kinolinsko žuto E104, sunset žuto E110, azorubin E122, košenil crveno A E124 i Allura crvena E129. Na deklaracijama svakog proizvoda treba se napisati koji E broj je korišten. Zato čitajte deklaracije i izbjegnite štetne aditive.
3. Teflon
Teflonom ili politetrafluoroetilen (PTFE) je jedan od najizdržljivijih plastičnih materijala te se njime oblaže različito tzv. neprianjajuće posuđe za kuhanje i pečenje jer je iznimno otporan na visoke temperature, no kada se ošteti, komadići teflona mogu se naći u hrani, a kuhanjem i pečenjem isparava u zrak te može izazvati reakcije kod osjetljivih ljudi. Neka su ga istraživanja ocijenila i kancerogenim zbog perfluorooktanske kiseline (PFOA), koja se koristi u proizvodnji teflona i u teflonskom posuđu se može nalaziti u tragovima. Sve je više proizvođača koji su prije nekoliko godina teflon za posuđe počeli proizvoditi bez PFOA-e.
4. Formaldehid
Široko korišten u proizvodnji svega i svačega, između ostalog i lijekova, dezodoransa, šampona i regeneratora, pjena za brijanje, gela za kosu... Pomiješan s vodom čini metilen glikol i takav se nalazi u gotovo svim preparatima za kosu.
Pod različitim je imenima - imidazolidinil urea, formalin i formalit, a ima ga i u cigaretama. Može iritirati dišne puteve, potaknuti alergije na koži, vrtoglavicu, glavobolju, a i kancerogen je, ako smo mu izloženi u velikim dozama.
5. Fragrance
Procjenjuje se da tri četvrtine žena pati od glavobolja koje uzrokuju parfemi. Osim što mogu biti puni štetnih sastojaka poput formaldehida, metilen klorida, benzaldehida i ftalata, neke osobe mogu imati reakcije i od umjetnih mirisa. A nema ih samo u parfemima, već i u kozmetici, osvježivačima prostora, deterdžentima za pranje rublja, omekšivačima...
Mogu poremetiti zdravlje jer utječu na endokrinološki, respiratorni i živčani sustav, a povezuje ih se i s nekim vrstama raka. Prema važećim propisima proizvođač ne mora otkriti sastojke koje se odnose na izraz fragrance, a svjetska organizacija Environmental Working Group objavila je da je u parfemima i ostalim mirisnim proizvodima sintetičkih kemikalija puno više nego prirodnih mirisnih esencija.
6. Teški metali
Metale kao što su olovo, živa, arsen i molibden povezuje se s neplodnošću i rakom. Olovo je teški metal koji je i neurotoksičan, odnosno djeluje i na mozak. Ometa sintezu hemoglobina i bjelančevina te vrlo štetno djeluje na središnji i periferni živčani sustav. Olovo se iz organizma ne može spontano izlučiti, već se nakuplja u kostima, a znaci trovanja udisanjem para, dimova ili prašina mogu biti umor, glavobolja, zatvor, bolovi u kostima i mišićima. Ima ga posvuda, a najviše se koristi u kemijskoj, građevini, vojnoj i automobilskoj industriji.
7. Parabeni
Parabena ima mnogo u kozmetičkim proizvodima, lijekovima i u hrani. Koriste se kako bi se proizvodima produljio rok trajanja. U kozmetičkim proizvodima parabena je najviše u dekorativnoj kozmetici, hidratantnim kremama, proizvodima za kosu, brijanje...
Istraživanja su parabene povezala s rakom dojke, no unatoč tome parabeni nisu zabranjeni. Preporuka je ipak koristiti paraben-free proizvode.
8. Natrijev lauril-sulfat
Ovaj je sastojak, poznat i kao SLS (Sodium lauryl sulfate ) dobar kao sastojak za čišćenje pa se u velikoj mjeri upotrebljava u šamponima, gelovima za tuširanje, kaladontima i vodama za ispiranje usta, ali može iritirati kožu, oštetiti njezin vanjski sloj i potaknuti nastanak akni.
Nadražuje oči i vlasište. Na deklaraciji proizvoda označeni su, a uputno je češće birati one na kojima piše da ne sadrže sulfate, već prirodne saponine. Iako se manje pjene, manje su agresivni za kožu.
Izvor: Byrdie.com