njega kože iznutra

Moćan sastojak koji vaša koža želi i treba - ima antioksidativno djelovanje, štiti od UV zraka, smanjuje oštećenja i usporava starenje kože

Sa suncem treba biti oprezan jer nam sunčeve zrake mogu itekako naštetiti i to na više načina

 


Boravak na suncu, osim što nam daje lijepu preplanulu boju za kojom svi čeznemo, ima i druge dobrobiti. Pospješuje sintezu vitamina D koji je nužan za apsorpciju kalcija u kosti i za imunitet, ali i pozitivno utječe na raspoloženje. Ipak, sa suncem treba biti oprezan jer nam sunčeve zrake mogu itekako naštetiti i to na više načina.

Srećom, to se može izbjeći uz pravilnu zaštitu kože izvana, ali i iznutra odgovarajućom hranom, te astaksantinom - super antioksidansom koji će je čuvati, njegovati pa čak i pomladiti.


Kratkoročne posljedice

Prekomjerno izlaganje suncu, naročito u prvim toplijim danima ljeta, može uzrokovati foto dermatitis, poput polimorfnog solarnog dermatitisa ili takozvanog solarnog eritema (koji pogađa oko 10 posto odraslih osoba), solarne urtikarije... No, to još nije sve: među neželjenim posljedicama prekomjernog i neopreznog izlaganja suncu su i poremećaji pigmenta, poput pojave mrlja, melazme, fotosenzibilizacije i usnog herpesa koji je zapravo prilično česta posljedica fotoimunosupresije uzrokovane UV zrakama.


Dugoročne posljedice

No, postoje i posljedice neopreznog i prekomjernog izlaganja suncu kojih mnogi nisu svjesni zato što su za vrijeme sunčanja i ljeta nevidljive, ali se akumuliraju i s vremenom mogu stvoriti ozbiljnu prijetnju našem zdravlju. Među dugoročnim posljedicama je ubrzavanje starenja kože, odnosno takozvani fotoaging ili fotostarenje, koje se očituje dubokim borama i gubitkom tonusa i elastičnosti kože. No, ono što je najopasnije jest povećan rizik od fotokarcinogeneze, odnosno aktiničke keratoze i raznih tumora kože, od kojih je najopasniji melanom.


Sedam zlatnih pravila za sigurno sunčanje

  1. Izlaganje suncu mora biti postupno. Prvi dan neka to bude samo pola sata do sat vremena, ovisno o tome kakav je vaš fototip kože, a zatim svaki dan možete malo pomalo produživati svoj boravak na suncu.
  2. Ne izlazite na sunce u najtoplijem dijelu dana: od 11 do 16 sati sunčeve zrake su najjače i najštetnije pa bi tijekom cijelog ljeta trebalo izbjegavati boravak na suncu u tom dijelu dana. Ako ste vani u to doba dana, držite se hlada.
  3. Zaštitne kreme treba nanositi unaprijed, a ne tek kad stignete na plažu. Kakvo god sredstvo za zaštitu od sunca koristili, trebate ga nanijeti na kožu pola sata prije nego što izađete na sunce kako biste mu dali vremena da počne djelovati.
  4. Osim što kožu treba štititi od sunca izvana, treba je ojačati te zaštititi iznutra.
  5. Svi trebaju početi sa zaštitnim faktorom 50! Prvih dana boravka na suncu svi trebaju koristiti kremu s najvišim zaštitnim faktorom, odnosno 50, a poslije osobe koje imaju tamniju put mogu prijeći na kreme s nižim faktorom do 30, dok osobe svjetlije puti trebaju nastaviti cijelo vrijeme koristiti kreme sa zaštitnim faktorom 50.
  6. Krema se ponovo nanosi svaka 2 sata: ovo je jako važno pravilo jer s vremenom, uz djelovanje aerosola, pijeska i znoja učinkovitost zaštitnog preparata pada.
  7. Naočale i šešir sa širokim obodom su obavezni. UV zrake imaju štetno djelovanje ne samo na kožu, već i na oči pa je stoga obavezno zaštiti oči sunčanim naočalama, a po mogućnosti i šeširom sa širokim obodom koji će usput dodatno zaštiti i lice na kojem je koža još osjetljivija nego na ostatku tijela.


Zaštita iznutra

Osim što kožu treba štititi od sunca izvana, treba je ojačati i zaštititi i iznutra, a to često ne možemo u odgovarajućoj mjeri postići samo prehranom. Stoga se obično savjetuje da se nekoliko mjeseci prije ljeta i jakog sunca počnu uzimati suplementi na bazi betakarotena i antioksidansa koji će koži pomoći da se obrani od štetnog djelovanja UV zraka.

No, umjesto da gutate tablete iz pet bočica posegnite za sastojkom koji je toliko moćan da u zaštiti kože može zamijeniti sve druge, a osim zaštite kože, donijet će vam i niz drugih dobrobiti za zdravlje. Astaksantin je antioksidans iz skupine karotenoida, prisutan u morskim organizmima, kao što su neke vrste alga i riba, a nazivaju ga i kraljem karotenoida i to ne bez razloga: naime, istraživanja su pokazala da je pet puta snažniji od betakarotena te nevjerojatnih 6.000 puta moćniji od vitamina C i E.

 

Antioksidansi općenito, ali naročito astaksantin mogu učinkovito suzbiti štetno djelovanje slobodnih radikala uzrokovano izlaganjem suncu koje je odgovorno za čak 90 posto vidljivih oštećenja kože. Astaksantin djeluje gotovo kao 'unutrašnji preparat za zaštitu od sunca', koji blokira oštećenja uzrokovana UVB zrakama te kontrolira upalnu reakciju koja nastaje kao posljedica djelovanja tih zraka.

Istraživanje japanskih znanstvenika je pokazalo da astaksantin odgađa oštećenja kože izazvana izlaganjem UV zrakama, što u prijevodu znači da omogućuje manje opekotina od sunca odmah te manje dubokih bora kasnije, jednako kao i manji rizik od tumora kože. U jednom kliničkom istraživanju koje je trajalo 16 tjedana pokazalo se da su ispitanici koji su uzimali suplemente s astaksantinom primijetili poboljšanje u elastičnosti kože, dok su ispitanici koji ga nisu primali primijetili povećanje bora.

Čak i ako ste zakasnili s pripremom za sunce i možda već izgorjeli na suncu, astaksantin vam može pomoći jer je nekoliko istraživanja pokazalo da, osim što štiti kožu od oštećenja, može pomoći i u procesu cijeljenja kože. Jedno istraživanje, objavljeno 2014. u časopisu Journal of Medicinal Food je pokazalo da je uzimanje suplemenata s astaksantinom dovelo do poboljšanja elastičnosti, mekoće i hidracije kože u samo 12 tjedana, dok je drugo istraživanje otkrilo da je astaksantin doveo do smanjenja bora, staračkih mrlja i poboljšanja teksture kože i kod muškaraca i kod žena.


Ne pomaže samo koži

Astaksantin neće pomoći samo vašoj koži da ostane zdrava, ali i lijepa, već ima i cijeli niz drugih dobrobiti za zdravlje koje su znanstveno dokazane. Naime, pokazalo se da može koristiti zdravlju srca tako što pomaže u održavanju razine dobrog ili HDL kolesterola, snižavanju razine triglicerida i lošeg ili LDL kolesterola te u održavanju normalnog krvnog tlaka. Koristan je i za mozak jer može poboljšati sposobnost koncentracije i pamćenja, a s obzirom na to da je riječ o karotenoidu, može pomoći i u održavanju pravilne funkcije vida te u bržem oporavku očiju od zamora uzrokovanog predugim gledanjem u ekran računala ili mobitela. Nije loše znati niti da njegova zaštita koju pruža od štetnog djelovanja slobodnih radikala pomaže ujedno i u sprečavanju upale i oštećivanja mišića tijekom intenzivne tjelovježbe.

 

Hrana koja štiti od sunca

Hrana može pomoći da se postigne zavidna brončana boja, ali što je još važnije, da se koža zaštiti od štetnih posljedica uzrokovanih UV zrakama. Ono što ljeti nikako ne smije nedostajati na vašem jelovniku su marelice, breskve, dinje, lubenice, jagode, kivi, ribizli, mango i papaja - sve voće bogato karotenoidima koji pospješuju preplanulost i ujedno štite kožu.

Mrkva, rajčica, paprika, celer i salate začinjene maslinovim uljem također bi trebali biti svakodnevno na stolu jer te vrste povrća također sadrže karotenoide, ali i vitamine C i E koji sprečavaju štetno djelovanje slobodnih radikala.

 

Jetra, jaja i mliječni proizvodi pospješuju stvaranje melanina koji također ima zaštitnu ulogu za kožu, dok je riba bogata nezasićenim masnim kiselinama omega 3 i omega 6 koje štite stanične membrane od oksidacije uzrokovane djelovanjem slobodnih radikala, a uz to i pomažu koži da očuva kompaktnost i elastičnost.


Astaksantin možete kupiti OVDJE.



IZVORI:

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo