Idiopatska plućna fibroza (IPF) rijetka je bolest i svjesnost o postojanju te bolesti je vrlo niska. IPF je smrtonosnija nego većina vrsta zloćudnih bolesti, uključujući rak dojke, rak prostate, neke oblike leukemije i limfoma. Nedavna studija koja je usporedila smrtnost od IPF-a i određenih vrsta tumora, pokazala je da samo bolesnici s karcinomom pluća i gušterače imaju lošiju stopu preživljenja od bolesnika s IPF-om, istaknuto je na konferenciji za novinare u povodu Svjetskog tjedna idiopatske plućne fibroze i hrvatske javno-zdravstvene akcije o podizanju svjesnosti o toj bolesti pod nazivom „Slušajte zvukove IPF-a, idiopatske plućne fibroze“ (Listen for the Sounds of IPF).
Akciju organizira Udruga oboljelih od raka i drugih bolesti pluća Jedra pod pokroviteljstvom grada Zagreba i Ministarstva zdravstva uz potporu Hrvatskog torakalnog društva Toraks i Hrvatske komore medicinskih sestara.
Ožiljci u plućima
Predstavljajući kampanju, Sandra Karabatić magistra sestrinstva, predsjednica Udruge Jedra, upozorila je na nužnost pravovremene dijagnoze i liječenja bolesnika s IPF-om: "Disanje je najvažniji životni proces ljudskog organizma, no bolesti kao IPF stvaraju ožiljke u plućima i tako ometaju normalno funkcioniranje dišnog sustava. Koliko je bolest zahtjevna može se plastično prikazati puhanjem mjehurića sapuna. Kada ste zdravi, puhanje mjehurića sapuna traje manje od sekunde, ali oboljelima od IPF-a jednostavna aktivnost predstavlja velik izazov.“
Stoga je i cilj ovogodišnje kampanje skrenuti pozornost javnosti na ovu kroničnu, neizlječivu bolest, ali i istaknuti važnost pravodobne dijagnoze i liječenja bolesnika s IPF-om.
Udruga za pomoć oboljelima od raka pluća Jedra je prikupila i prosljedila u Ministarstvo zdravstva 300 potpisa pacijenata za provođenje Deklaracije o toj bolesti kojom se Europsku komisiju i države članice EU poziva da se aktivnije angažiraju u rješavanju ključnih problema pacijenata s IPF-om.
Govoreći o IPF , predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac, akademik Miroslav Samaržija dr. med., istaknuo je da je “IPF kao rijetka bolest često pogrešno dijagnosticirana ili zamijenjena za druge plućne bolesti, stoga je izuzetno važno da liječnici opće prakse razumiju i prepoznaju simptome IPF-a i upute bolesnika stručnjaku pulmologu. Pulmolog će s multidisciplinarnim timom osmisliti personalizirani plan liječenja za svakog bolesnika, što može potencijalno usporiti pad funkcije pluća, očuvati kvalitetu života i poboljšati prognozu liječenja“ ,zaključio je akademik Samaržija.
Podizanje javne svijesti
Za idiopatsku plućnu fibrozu ključan je multidisciplinarni pristup liječenju te podizanje javne svijesti o IPF-u s posebnim naglaskom na visoku smrtnost, o čemu su govorili dr.sc. Ana Hećimović te prim.dr.sc. Tajana Jalušić Glunčić, autoriteti u respiratornoj medicini.
Hrvatski biciklistički savez pružio je potporu obilježavanju Svjetskog tjedna idiopatske plućne fibroze i pozvao građane na sudjelovanje na predstojećoj rekreativnoj biciklističkoj utrci MTB XCC – otvorenom MTB prvenstvu grada Zagreba koja se održava 24. rujna, u spomen parku Dotrščina u Zagrebu, s početkom u 10 sati. Svi sudionici utrke nosit će prigodne bedževe te tako pomoći u prepoznavanju problema u liječenju IPF-a.
Akademik Samaržija je ime Hrvatskog torakalnog društva najavio sponzorsku podršku Hrvatskom biciklističkom savezu u znak zahvalnosti za prepoznavanje problema respitaratornih bolesti.
Idiopatska plućna fibroza (IPF) je bolest u kojoj plućno tkivo fibrozira i stvara se ožiljkasto koje onemogućava normalnu funkciju pluća, odnosno, manje kisika ulazi u krvotok. Rani znakovi i simptomi IPF obično uključuju stalni kašalj, kratkoću daha pri svakodnevnim aktivnostima (penjanju stepenicama pa čak i pri mirovanju) te pucketanje u plućima što nalikuje zvuku odvajanja 'čičak' trake, ali se često ne prepoznaju.
Uzrok IPF-a još nije sasvim poznat, ali genetski faktori mogu imati ulogu u nastanku bolesti. Naime, 5 posto pacijenata s IPF-om ima članove obitelji s tom bolešću. Ostali faktori rizika su pušenje, profesionalna izloženost određenim vrstama prašine, virusne infekcije, gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) i okolišni čimbenici.
U epidemiološkom pogledu, broj oboljelih u Hrvatskoj prati europske i svjetske prosjeke. Procjenjuje se da 80.000-111.000 ljudi u Europi boluje od IPF-a, a godišnje se dijagnosticira 35.000 novih bolesnika. Bolest je češća u muškaraca nego u žena i obično se javlja u osoba starijih od 45 godina, s prosječnom dobi od 65 godina.
Stoga je važno znati da u suradnji s multidisciplinarnim timom, stručnjak/ pulmolog može osmisliti personalizirani plan liječenja za pacijenta, što potencijalno može usporiti pad funkcije pluća, povećati kvalitetu života pacijenta i poboljšati prognozu bolesti.