Piše: Iva Belé, mr. oec., certificirani trener Canfield metodologije i trener Načela uspjeha • www.ivabele.com • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Zamislite sljedeći scenarij: već dvadeseti put pokušavate parkirati automobil na uskom parkirnom mjestu i ne ide vam. Nakon dvadeset i prvog puta sebi kažete - što? Sigurno ne nešto lijepo. Biste li tako razgovarali s najboljim prijateljem? Naravno da ne biste. Zašto smo sebi vječni kritičari, a ne treneri? Razgovori koje vodite sa sobom izravno utječu na to kako se osjećate.
Ako je vaš self-talk ili razgovor sa samim sobom baziran na sumnji, oštroj kritici i katastrofalnim predviđanjima, borit ćete se da postignete svoje ciljeve.
Naše razmišljanje utječe i na naše fizičko zdravlje pa prema tome promjena unutarnjeg dijaloga iz negativnog u pozitivan postaje iznimno važna. Kako možemo istrenirati svoj mozak da razmišlja drugačije?
BIRAJTE MISLI KOJE VAM VIŠE SLUŽE
Za početak pratite svoje misli. Kada uočite misli poput "ovo neće uspjeti" ili "kako sam mogla napraviti ovakvu glupost", zaustavite se. Svjesno odaberite misao zahvaljujući kojoj se osjećate bolje i koja vam ostavlja mogućnost pozitivnog ishoda. Kada u svojoj glavi za projekt na kojem radite primijetite misao "ovo će ispasti loše", zamijenite je mišlju "napravila sam sve što sam mogla i ispast će najbolje što može."
PRIPREMITE SE NA VRIJEME
Kada osviješteno radimo na reprogramiranju misli, dobro je u pripremi imati nekoliko općenitih tvrdnji ili afirmacija koje odmah možemo iskoristiti. One koje rado koristim su "sve će biti dobro", "sve što trebam dolazi mi samo", "samo trebam učiniti prvi korak, ostalo samo slijedi", "hrabrima sreća pomaže", "ponosna sam na sebe, bravo"… i slične.
MISLITE I NA SVOJE ZDRAVLJE
Prisjetimo se da kritiziranje sebe samih ima jednak učinak kao kad nas kritizira netko drugi ili kad s nekim vodimo žestoku raspravu.
Negativna komunikacija, optuživanje i kritiziranje u našem tijelu podiže razinu hormona stresa - kortizola.
Kortizol potiče sustav obrane i spušta našu vibraciju. U trenutku kada su prema nama usmjerene negativne riječi, nalazimo se u modu "bježi ili napadni" te u nižoj vibraciji. Nismo sposobni za suradnju niti za dogovor.
Prema istraživanju koje su proveli znanstvenici na Sveučilištu Ohio State, polusatna rasprava s vašim partnerom može usporiti sposobnost vašeg tijela da ozdravi barem jedan dan. Ako su ispitanici redovito raspravljali, argumentirali, vrijeme zarastanja ranica, koje su na njihovim rukama znanstvenici napravili u istraživanju, udvostručeno je. Kada su parovi zamoljeni da govore o području neslaganja koje im je izazvalo emocije, ranama je za zarastanje trebalo oko 40 posto više vremena nego osobama u kontrolnoj skupini. Takav je rezultat, kažu istraživači, uzrokovan porastom citokina, molekula u našem organizmu koje uzrokuju upalu. Visoke razine citokina povezane su s artritisom, dijabetesom, srčanim bolestima i rakom. Ovo je objavljeno u tekstu "Hostile Marital Interactions, Proinflammatory Cytokine Production and Wound Healing" u publikaciji Archives of General Psychiatry (vol. 62, str. 1377).
PROŠLOST NE MOŽEMO PROMIJENITI
Negativne misli o samima sebi često se odnose na neke prošle događaje koje ne možemo promijeniti. Tada osjećamo krivnju. Zdrav osjećaj krivnje potiče nas da analiziramo ono što radimo, kako utječemo na druge i da ispravljamo svoja ponašanja. No, što ako je osjećaj krivnje toliko dominantan da nas proganja i muči? Kako je riječ o prošlosti, ono što se dogodilo ne možemo promijeniti ma koliko se trudili i razmišljali o tome.
Parametri prema kojima određujemo što je ispravno, a što pogrešno duboko su usađeni u nas odgojem i društvom u kojem smo odrasli.
Često se osjećaj krivnje javlja kada mislimo da smo mogli drugačije reagirati prema ljudima koji više nisu s nama i u prilikama koje sada ne možemo popraviti (primjerice, "nisam bila dovoljno pažljiva prema roditeljima kojih više nema"). Krivnja nas vodi do nezadovoljstva sobom i svih sličnih osjećaja koji nam smanjuju vibracije. Istraživanja pokazuju da trajan osjećaj krivnje vodi do depresije i kroničnih bolesti.
VOLIMO SAMI SEBE
Prisjetite se da ste vi jedina osoba koja vas voli i podržava 24 sata dnevno svaki dan. Vi ste ona ili onaj koji prati svoj rast, čini izbore i misli. Ponašajte se prema sebi jednako kako biste se ponašali prema osobi koja vam je najvažnija. Primjenjujte pozitivnu podršku, podržavajuće misli i toleranciju na vlastite greške. Učinimo sami sebi život lijepim i volimo sami sebe.
NITKO NIJE SAVRŠEN, POKAŽITE RAZUMIJEVANJE
Kod negativnih misli i osjećaja krivnje dobro je usredotočiti se na ono gdje smo sada i na ono što želimo. Prošlost i ljude ne možemo promijeniti. Imajmo više razumijevanja za sebe i za druge. Ne očekujmo ni od koga savršenstvo. Prihvaćajmo svoja nesavršenstva s humorom. Dajmo sve od sebe da izaberemo što bolje. Komunicirajmo s ljudima jasno i gradimo lijepe odnose. Pokažimo sebi na malim primjerima da smo vrijedni svog poštovanja. Usredotočimo se na sve ono dobro što činimo i što planiramo činiti.