Dežurna ordinacija

Liječnici odgovaraju na vaša pitanja: Šećeraš sam, koliko dnevno trebam vitamina D, C i magnezija?

 

Šećeraš sam već duže vrijeme. Imam 58 godina i znam da moram ojačati svoj imunitet. Mogu li i koliko dnevno uzimati magnezija te vitamina D i C?

Neven V., Koprivnica

 

Odgovara dr. Anica Badanjak, internist-endokrinolog: 

Zagreb, 260815.
Dr. med. Anica Badanjak spec. internista u Sveucilisnoj klinici za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
CROPIX
 

"Magnezij je mineral koji se nalazi u našem tijelu unutar stanica, a u manjoj količini i izvanstanično te sudjeluje u stotinama enzimatskih reakcija. Pomaže u pretvorbi hrane u energiju, u sintezi proteina iz aminokiselina, u obnovi genetskog materijala, u kontrakcijama i relaksaciji mišića, djeluje na moždane funkcije, a njegov nedostatak može izazvati depresiju. Tijekom fizičke aktivnosti povećana je potreba za magnezijem za 10-20 posto. Magnezij pomaže iskorištavanju glukoze u mišićima i uklanjanju laktata koji se javljaju pri vježbanju, a izazivaju umor. Magnezij povoljno utječe na smanjenje krvnog tlaka, smanjuje migrene. Neka su istraživanja pokazala da 48 posto osoba sa šećernom bolesti ima manjak magnezija, što ima za posljedicu lošu kontrolu šećera u krvi. Nedostatak magnezija izaziva kroničnu upalu, a to pridonosi starenju, debljini i kroničnim bolestima. Nadoknada magnezija pomaže sportašima, starijim ljudima i osobama s kroničnim bolestima kao što je šećerna bolest.

Bolja kontrola bolesti

Uzimanjem magnezija možete postići bolju kontrolu šećerne bolesti tipa 2, jer se poboljšava osjetljivost na inzulin. Preporučena dnevna doza je 400 mg za muškarce, 310 mg za žene. Hrana bogata magnezijem: badem, sjemenke sezama, suncokreta, bundeve, lana, banana (sadrži 43 mg magnezija), indijski oraščić, tofu, kikiriki, cjelovite žitarice, grašak, špinat, brokula, avokado, tamna čokolada sa 70-85 posto kakaa (osobe sa šećernom bolesti moraju paziti na količinu i kalorije). Najčešće se upotrebljava magnezijev citrat jer se lako apsorbira, a osim za nutritivnu nadoknadu, zbog laksativnog učinka ponekad se koristi i za liječenje zatvora. D vitamin izuzetno je važan za naš organizam, jer uz ključne uloge u metabolizmu kalcija i fosfora te za stanje kostiju ima još niz važnih uloga. Utječe na srčanožilne bolesti, autoimune procese, karcinom, astmu. Smatra se da utječe na razvoj šećerne bolesti tipa 1 i 2. Značajno utječe na naš imunitet - obranu od virusnih i bakterijskih infekcija, što se pokazalo i u ovoj pandemiji. Većina ljudi dobiva D vitamin izlaganjem kože suncu, a manje hranom.

Vitamin D i hrana

Samo neke vrste hrane sadrže D vitamin, i to riba bogata uljem, žumanjak i neki mliječni proizvodi obogaćeni vitaminom D. Veliki nedostatak vitamina D bilježi se posljednjih godina diljem svijeta, s velikim utjecajem na zdravlje ljudi. I u zemljama s obiljem sunca ljudi se manje izlažu zbog opasnosti od raka kože. U opasnosti od manjka vitamina D su stariji ljudi, ljudi koji malo izlaze iz kuće, oni koji se kreću zaštićeni odjećom ili upotrebljavaju kreme s visokim faktorom zaštite kada izlažu kožu suncu, osobe tamne kože. Neke bolesti, primjerice šećerna bolest i bolest bubrega, imaju za posljedicu nedostatak vitamina D. Prema hrvatskim smjernicama nadoknada vitamina D mogla bi biti korisna i u oboljelih od autoimunih bolesti, onkoloških bolesti, multiple skleroze, šećerne bolesti, hipertenzije, upalnih bolesti crijeva te kod osoba starije dobi radi prevencije padova.

Koncentracije D vitamina od 75-125 nmol/L smatraju se normalnim vrijednostima. Manjak vitamina D je kada je koncentracija ≤ 75 nmol/L, nedostatak konc. D vitamina < 50 nmol/L, teški nedostatak konc. D vit. < 30 nmol/L. Preventivna primjena vitamina D u zdravih odraslih osoba provodi se u dozi od 600 IJ za osobe od 18 do 70 godina i 800 IJ za osobe starije od 70 godina. Preventivna primjena vitamina D za pacijente u riziku od nedostatka provodi se u dozi od 1500-2000 IJ. Gornja granica dopuštenog unosa je 4000 IJ. Kod rizičnih skupina potrebno je odrediti koncentraciju vitamina 25-OH D i provesti nadoknadu prema savjetu liječnika. Koncentracije vitamina D više od 125 nmol/L mogu biti toksične. Bolest izazvana nedostatkom vitamina C, skorbut, nekada je bila poznata kao bolest pomoraca. Karakterizira je umor, fragilnost kapilara, krvarenje iz desni, slabost vezivnog tkiva.

 

Važnost vitamina C

Iako se ne stvara u našem tijelu, vitamin C je vrlo važna sastavnica našeg organizma jer sudjeluje u nizu važnih procesa - biosintezi kolagena, nekih neurotransmitera, sudjeluje u metabolizmu proteina. Utječe na naš imunitet sudjelujući u stvaranju obrambenih stanica limfocita, makrofaga; djeluje snažno antioksidativno i tako štiti stanice od oštećenja slobodnim radikalima. Smanjuje rizik od kroničnih bolesti, povećava apsorpciju željeza, štiti kožu, smanjuje opasnost od srčanožilnih bolesti, ubrzava cijeljenje rana. Osobe s manjkom C vitamina sklonije su upali pluća. Unosi se hranom, a višak unesenog C vitamina izlučuje se urinom. Najbolji izvor su voće i povrće, pogotovo citrusno voće (limun, naranča, mandarina, grejpfrut), kivi, trešnje, višnje, bobičasto voće, ananas, paprika, brokula, rajčice, kelj, peršin, cvjetača. Savjetuje se jesti svježu hranu, jer se kuhanjem vitamin C uništava. Izrazito visoke doze vitamina C mogu smanjiti količinu bakra u organizmu. Mogu povećati količine željeza, što je nepoželjno kod osoba koje imaju problem s većim nakupljanjem željeza. Osobe koje puše imaju nižu razinu vitamina C u organizmu, zbog čega im je potreban veći unos kako bi održale njegovu poželjnu razinu.

Prema Pravilniku o dodacima prehrani NN 148/2008, koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj, preporučena dnevna doza (RDA) C vitamina je 60 mg. Američke preporuke navode dozu od 75 mg za žene nepušačice i 110 mg na dan za žene koje puše te 90 mg za muškarce nepušače i 125 mg na dan za muškarce koji puše. Maksimalno dopušten dnevni unos vitamina C, prema hrvatskom pravilniku, iznosi 350 mg, dok američki Food and Nutrition Board dopušta maksimalni dnevni unos 2000 mg ili 2 g. U EU se još razmatra količina najviše dopuštenog dnevnog unosa, što bi bilo objedinjeno zajedničkom uredbom. Na tržištu postoji mnoštvo proizvoda koji sadrže vitamine i minerale i često je teško odabrati odgovarajući. Neki sadrže nedovoljnu količinu potrebnih tvari, neki su u kombinacijama koje nam nisu potrebne, a postoji i mogućnost unosa prekomjernih količina koje nećemo izmokriti pa mogu biti toksične (npr. prekomjerni unos vitamina D, magnezija).

 

Savjetovati se s liječnikom

Samoinicijativno unošenje minerala i vitamina naročito može biti opasno u osoba s bubrežnim bolestima, u oboljelih od šećerne bolesti s razvijenim komplikacijama te drugim težim bolestima. Moramo misliti na usklađivanje prehrane, lijekova koje oboljeli uzima, laboratorijskih nalaza i uz savjet liječnika dodavati suplemente.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo