Stigma

Ksenofobno raspoloženje prema Kinezima može potrajati mnogo dulje od pandemije

"Ako su vam oči barem malo ukošene, postajete meta. Vidim to u pogledu ljudi kad izlazim sa svojim dečkom Tibetancem", požalila se na društvenim mrežama Japanka koja živi u Belgiji

 
Pandemija koronavirusa ne utječe samo na naše fizičko nego i na socijalno i mentalno zdravlje. Stigma i ksenofobija dva su aspekta koja pogađaju nosioce virusa i oboljele, što je bilo najizraženije u početku izbijanja epidemije kada su Kinezi i Talijani bili šikanirani i diskreditirani jer je "zaraza došla iz njihovih zemalja".
 

Peticija i uvrede

 

Peticiju "Zabraniti Kinezima ulazak u našu voljenu zemlju" u Maleziji je potpisalo pola milijuna ljudi u samo jednom tjednu. Roditelji su na društvenim mrežama pozivali da se djeci ne dopusti igranje s Kinezima, kineske turiste te općenito Azijce pljuvali su i vrijeđali te zabranili ulazak u hotele bez obzira na to jesu li u posljednje vrijeme uopće putovali u Kinu.
 

Postajete meta

 

- Ako su vam oči barem malo ukošene, postajete meta. Vidim to u pogledu ljudi kad izlazim sa svojim dečkom Tibetancem - na početku izbijanja epidemije koronavirusa požalila se na društveni m mrežama Japanka koja živi u Belgiji.

Predrasude prema Istočnjacima udruženi s političkim nepovjerenjem i zabrinutosti za zdravlje prilično su moćna kombinacija - upozorila je Charlotte Setijadi, antropologinja sa Sveučilišta u Singapuru.
- U svakoj epidemiji treba pronaći žrtvenog jarca - kaže imunolog Norbert Gualde s Universite Bordeaux-II. Ljudi su to činili nebrojeno puta tijekom povijesti, a i u novije vrijeme. 
 

Iznimno opasno

 

Dr. Abraar Karan s Harvard Medical School upozorio je da je stigmatiziranje opasno i zato što obeshrabruje oboljele da prijave simptome u strahu da ne budu diskriminirani, obilježeni i izloženi osudi. Osim što je to iznimno opasno u slučaju daljnjeg nekontroliranog širenja zaraze, opasno je i zbog dugoročnih posljedica kao što su nemogućnost studiranja i zapošljavanja, izbjegavanje ostvarivanja društvenih kontakata, nasilje...
Evidentno je to bilo u epidemiji SARS-a 2002. i 2003. godine, koja je također izazvana vrstom koronavirusa. Ksenofobno raspoloženje prema Kinezima trajalo je mnogo dulje nego sama epidemija.
 

Promijenjena percepcija

 

- Kada je epidemija prošla, smanjili su se izravni oblici rasizma, ali trebalo je još puno vremena za potpuni oporavak. Mnogi su prestali zalaziti u kineske lokale i restorane, a društvene mreže bile su prepune dezinformacija poput one da radi vlastite sigurnosti ne treba jesti kinesku hranu. Na neki način i zbog dugotrajnih posljedica epidemije SARS-a te današnje pandemije COVID-19, Kina se percipira kao mjesto odakle se šire bolesti - rekla je Claire Hooker, profesorica sa Sveučilišta Sydney.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo