Mogu li osobe s određenom krvnom grupom biti sklonije razvoju srčanih bolesti, raka, dijabetesa, želučanih čireva ili možda autoimunih bolesti? Može li vaša krvna grupa utjecati čak i na vašu plodnost, pamćenje ili reakciju na određene vrste prehrane? Iako su znanstvenici godinama odbacivali svaku pomisao na to da krvne grupe imaju bilo kakvo drugo značenje u medicinskom pogledu, osim za transfuziju krvi, sva novija istraživanja potvrđuju da krvna grupa ima ključan utjecaj na razne aspekte našeg zdravlja.
Istraživanja provedena diljem svijeta otkrila su snažnu povezanost između različitih krvnih grupa i niza bolesti i problema, od neplodnosti do povećanog rizika za srčane bolesti. Danas je neosporno da nas naša krvna grupa može učiniti sklonijim nekim smrtonosnim bolestima ili da nas čak može zaštititi od njih. Jedno od novijih istraživanja koje potvrđuje takvu tezu provedeno je na Tokyo Medical Universityju na uzorku od 555 pacijenata oboljelih od raka prostate, a pokazalo je da krvna grupa muškarca može znatno utjecati na povratak bolesti nakon uspješno obavljene operacije. Autori tog istraživanja, predstavljenog na godišnjem kongresu Europskog udruženja urologa (EAU) 1914., otkrili su da muškarci s krvnom grupom 0 imaju manji rizik od vraćanja raka prostate nakon kirurškog zahvata, za razliku od muškaraca s krvnom grupom A, koji imaju čak 35 posto veći rizik da će im se bolest nakon operacije vratiti. Također, istraživanje, provedeno na uzorku od 1,3 milijuna ljudi u Sveučilišnom medicinskom centru Groningen u Nizozemskoj o akutnom zatajenju srca, pokazalo je da osobe koje nemaju krvnu grupu 0 imaju 9 posto veći rizik za kardiovaskularne bolesti, poput srčanog ili moždanog udara.
Najčešća krvna grupa u Hrvatskoj je A
Naša krvna grupa određena je genima koje smo naslijedili od naših roditelja. Tisućljeća evolucije dovela su do podjele ljudske krvi u četiri tipa: A, B, krvne grupe AB i 0. Zanimljivo je da zastupljenost pojedinih krvnih grupa nije jednaka u svim dijelovima svijeta. Primjerice, u Hrvatskoj je najzastupljenija krvna grupa A, koju ima 42 posto populacije, slijedi krvna grupa 0 koju ima 34 posto Hrvata, zatim B koju ima njih 9-17 posto te AB koju ima samo njih 7 posto, a koja je i u drugim dijelovima svijeta najmanje zastupljena. No, primjerice u Europi zastupljenost krvnih grupa A i 0 je podjednaka, dok je osoba s grupom B puno manje, a među američkim Indijancima čak je 88 posto njih s krvnom grupom 0 te samo 12 posto s krvnom grupom A, dok onih s krvnim grupama B i AB nema.
Pojedine krvne grupe međusobno se razlikuju po svojim antigenima (tvari koje izazivaju imunosni odgovor domaćina) na površini svake crvene krvne stanice. Iako se svaka krvna grupa razvila tako da pruža zaštitu od nekih smrtonosnih bolesti, svaka ima i neke svoje slabosti. Primjerice, osobe s krvnom grupom 0 imaju najmanji rizik za obolijevanje i smrt od malarije u odnosu na osobe s ostalim krvnim grupama, ali veći rizik za obolijevanje od želučanih čireva uzrokovanih virusima i bakterijama.
A povećava rizik za karcinome, 0 za autoimune bolesti
Prema nekim statistikama, jako velik broj ljudi uopće ne zna koju krvnu grupu ima, što bi se u skoroj budućnosti moglo promijeniti jer će ljudi biti više zainteresirani za taj podatak budu li znali da im on može reći dosta toga i o mogućim smrtonosnim opasnostima za njihovo zdravlje. Prim. dr. sc. Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, također smatra da je povezanost nastanka protutijela na AB0 krvne grupe s pojedinim bolestima i komplikacijama nedvojbena.
- Provedena su brojna istraživanja o krvnim grupama kao čimbenicima pojavnosti pojedinih bolesti, a mnoga od njih dokazala su povezanost AB0 sustava i infektivnih bolesti te sklonosti pojedinih bakterija, virusa i parazita za vezanje na eritrocite s određenim antigenima krvnih grupa, koji djeluju kao receptori. Tako je uočeno da su nositelji krvne grupe 0 relativno otporni na teški oblik malarije. Pretpostavlja se da su razlike u građi ABO sustava, s obzirom na oligosaharidne komponente, u različitim dijelovima svijeta bile dodatni čimbenik širenja epidemija infektivnih bolesti u prošlosti - objašnjava prim. Jukić, no dodaje da je najveći broj istraživanja ipak usmjeren na povezanost krvnih grupa s učestalošću malignih oboljenja.
Tako je utvrđena češća pojava karcinoma kod osoba krvnih grupa A ili AB, uz obrazloženje da neki tumorski biljezi imaju značajke nalik na antigen A pa ih teško otkrivaju imunosni sustavi krvnih grupa A i AB. S druge strane, kaže prim. Jukić, autoimune bolesti u kojima je pojačan nadzor i prekomjerno aktivan imunosni sustav, pri čemu se rjeđe razvijaju zloćudne bolesti, više se povezuju s krvnom grupom 0. Ipak, postoji nekoliko vrsta tumora koji se povezuju s krvnim grupama 0 (melanom) i B (karcinom kosti i mokraćnog mjehura).
Češće kronične infekcije
Karcinom mokraćnog mjehura češće je zapažen kod osoba krvnih grupa B, AB i A. Povezanost s krvnom grupom B uključuje njihovu veću sklonost mokraćnim i bubrežnim infekcijama, a povezanost s krvnom grupom A objašnjava se istraživanjem koje je pokazalo da su stanice tumora mokraćnog mjehura strukturalno slične antigenu A. Budući da krvna grupa AB dijeli sklonost krvnih grupa A i B prema pobolijevanju, rizik za ovaj oblik karcinoma još je veći - pojašnjava prim. Jukić te nastavlja s popisom malignih bolesti povezanih s određenim krvnim grupama. Tako se, kaže, karcinom kostiju najviše povezuje s krvnom grupom B, a najmanje s krvnom grupom A, dok najveće predispozicije za leukemiju imaju osobe krvne grupe A, a najmanje osobe krvne grupe 0, pogotovo žene.
Zbog velike povezanosti karcinoma pluća i pušenja očekivalo bi se da taj snažan rizični čimbenik nadjača sve razlike između krvnih grupa, no ipak više ljudi s krvnom grupom A oboli od karcinoma pluća, a manje je oboljelih s krvnom grupom 0. Karcinom jetre češće je povezan s krvnom grupom A, dok je karcinom žučnog mjehura, primarno kod starijih osoba, statistički povezaniji s krvnom grupom B, što se može povezati i s osjetljivošću krvne grupe B na kronične infekcije.
Kad je riječ o istraživanjima karcinoma dojke, znanstvenici su uočili da žene s krvnom grupom A češće doživljavaju lošiji ishod i sklonije su bržem razvoju i širenju ove vrste karcinoma. Žene s krvnom grupom AB bliže su krvnoj grupi A i imaju neznatno pojačanu sklonost i vjerojatnost ponovnog obolijevanja te kraće vrijeme preživljavanja. Među oboljelim ženama rjeđe su one s krvnom grupom 0, kod kojih je uočeno da imaju i bolje rezultate liječenja, a ovaj se karcinom rjeđe javlja i kod žena krvne grupe B, osim ako nisu obiteljski opterećene rizikom. Ginekološki tumori, poput karcinoma endometrija, grlića maternice i jajnika, češći su i povezuju se s lošijim prognozama kod žena s krvnom grupom A, dok su žene s krvnom grupom B najmanje sklone zloćudnom tumoru jajnika.
Nema idealne
Krvna grupa 0 je, općenito govoreći, manje sklona malignim bolestima, što bi mnogima možda moglo zvučati idealno, no ona ima najveću učestalost pojave melanoma te najkraću prosječnu stopu preživljenja nakon postavljanja dijagnoze. Isto tako, istraživanje iz 2011., objavljeno u stručnom časopisu Human Reproduction, pokazalo je da žene s tom krvnom grupom imaju češće smanjene rezerve jajnika u odnosu na žene s drugim krvnim grupama. Drugim riječima, da imaju manje jajnih stanica te manje izgleda za uspjeh u postupcima potpomognute oplodnje. U prilog tome da nema idealne krvne grupe već svaka ima svoje prednosti i nedostatke, ide i činjenica da se tumori mozga češće javljaju kod krvne grupe A, ali je i imunokemoterapija značajnije djelotvorna kod njih i kod osoba s AB krvnom grupom, za razliku od nositelja 0 krvne grupe.
Što se tiče karcinoma želuca, istraživanja ukazuju na to da su osobe krvnih grupa A i AB izložene većem riziku te da je stopa preživljenja kod njih manja, dok krvna grupa 0 ima zaštitni učinak tako što sprečava rast i širenje tumora i omogućuje duže preživljenje. Rizik kod krvne grupe B sličan je onomu krvne grupe 0.
Svaka krvna grupa ima svoje prednosti i nedostatke i ne postoji idealna, barem sa stanovišta njihove povezanosti s pojavnošću bolesti. Unatoč svim tim dokazima izuzetno je važno, kako je upozorila prim. Jukić, da krvnu grupu nikada ne promatramo kao izdvojeni čimbenik rizik.