Bez sunca ne bi bilo života niti nas, no prekomjerno izlaganje suncu i bez odgovarajuće zaštite može dovesti ne samo do pojave opeklina, a s godinama i do razvoja raka, već može izazvati i razne neugodne alergijske reakcije. A za to je dovoljno već i prvo, blago proljetno sunce. Iz godine u godinu sve više ljudi se žali na takozvanu alergiju na sunce te im se već na prvom proljetnom sucu na koži javljaju razne reakcije, od blagog crvenila i peckanja do osipa ili čak i bolnih plikova. Iako taj problem može pogoditi bilo koga, i svjetlopute i tamnopute osobe, i muškarce i žene svih dobnih skupina, ipak je primijećeno da se osjetljivost na sunce čak do 10 puta češće javlja kod vrlo svijetlih osoba i kod žena. Može se reći da danas jedna ili dvije od deset osoba ima neki oblik osjetljivost na sunce, a to je između 10 i 20 posto populacije. Postoji nekoliko tipova reakcija na sunce, poput polimorfne svjetlosne erupcije, kontaktnog alergijskog dermatitisa i solarne urtikarije, no nisu sve alergije na sunce u pravom smislu riječi.
Primarna ili 'prava' alergija
Treba napomenuti i da treba razlikovati primarne i sekundarne alergijske reakcije ili fotodermatoze. Primarne su one koje nemaju veze ni s kakvim vanjskim faktorima, bolestima, kozmetičkim preparatima ili lijekovima. Osobe s tim tipom alergijskih reakcija razvijaju neku vrstu osipa ili druge kožne promjene isključivo nakon izlaganja suncu, iako i onom blagom proljetnom. Iako se još uvijek ne zna koji je točno uzrok te pojave, pretpostavlja se da je ju podlozi reakcija vlastitog imunološkog sustava koji neke komponente osunčane kože prepoznaje kao strane te pokreće alergijsku reakciju u obliku osipa, plikova ili nekih drugih promjena. Kod sekundarnih alergija koža postaje osjetljiva na sunčevo svjetlo uslijed djelovanja nekih lijekova, kozmetičkih proizvoda (pa čak i zaštitnih krema za sunce) ili nekih bolesti.
Primarne fotodermatoze
* Polimorfna svjetlosna erupcija (PMLE)
To je jedna od najčešćih primarnih fotodermatoza, a očituje se u obliku nadražujućeg osipa koji obično prati snažan osjećaj svrbeža. Promjene na koži se javljaju nekoliko sati ili dan nakon prvog jačeg izlaganja suncu ili nakon prvog izlaganja suncu u proljetnim mjesecima. S vremenom, odnosno tijekom ljeta, učestalo izlaganje suncu može umanjiti osjetljivost na sunčevo svjetlo pa se kožne reakcije ublažavaju ili čak i potpuno nestaju. No, ponovo se javljaju iduće godine u proljeće čim se osoba izloži prvom suncu nezaštićena odjećom. Promjene su obično u obliku sitnih papula ili mjehurića, često nalikuju na ubode insekta, a prati ih intenzivan osjećaj svrbeža. Izgled promjena se može razlikovati od osobe do osobe, no kod svake osobe su uvijek, kad se ponovo jave, iste. Najčešće se javljaju u području dekoltea, vrata, gornjem dijelu leđa, nadlanicama ili nadlakticama, dok se na dijelovima tijela koji su pokriveni ne javljaju.
- Kako je liječiti (i izbjeći)
Koristite proizvod za zaštitu od sunca s faktorom 30 ili višim, koji nudi zaštitu i od UVA i od UVB zraka, odnosno na njemu je navedeno da ima široki spektar zaštite. Neke zaštitne kreme blokiraju samo UVB zrake, a alergijsku reakciju uglavnom uzrokuju UVA zrake. Naročito su korisne kreme koje sadrže titan jer one potpuno blokiraju sunčevu svjetlost. Od pomoći mogu biti i antihistaminici jer alergijska reakcija potiče tijelo na lučenje veće količine histamina.
No, jedna od najučinkovitijih mjera jest da se suncu izlažete postupno: započnite sa samo nekoliko minuta dnevno te povećavajte dužinu vremena provedenog na suncu dok se koža ne privikne i ne stekne otpornost. Ako imate izuzetno burnu reakciju kože, liječnik vam može prepisati steroidnu kremu koju treba nanositi u večernjim satima, a ponekad može biti potrebna i fototerapija, odnosno izlaganje kože svjetlosnim zrakama u kontroliranim uvjetima.
* Solarna urtikarija
Radi se o rijetkoj, akutnoj urtikarijskoj reakciji koja se pojavljuje ubrzo nakon izlaganja suncu, a mogu je izazvati UV zrake, vidljiva svjetlost ili infracrveno svjetlo. Urtike praćene svrbežom mogu trajati nekoliko minuta ili sati. Kreme sa zaštitnim faktorima pomoći će osobama kod kojih se radi o preosjetljivosti na UV zračenje, ali ne i onima koje su preosjetljive na vidljivo svjetlo. Od pomoći može biti fototerapija, no ona se, da bi bila učinkovita, mora provoditi većim dijelom ili tijekom cijelog ljeta.
Sekundarne fotodermatoze
U ovom slučaju uzrok problem su zapravo fotosenzitivne tvari koje smanjuju prag osjetljivost naše kože na sunčeve zrake te već nakon kraćeg izlaganja suncu može doći i do prilično jake alergijske reakcije.
Sekundarne dermatoze mogu uzrokovati određeni lijekovi, najčešće antibiotici, neki lijekovi protiv gljivičnih bolesti, lijekovi za liječenje depresije, dijabetesa ili akni, neki dijuretici i drugi lijekovi. U tim slučajevima često nastaju crvenilo i osip samo na otkrivenim dijelovima tijela, poput lica ili podlaktica, koji se pogoršavaju izlaganjem suncu. Često i određene kombinacije lijekova mogu uzrokovati svrbež kože pri izlaganju suncu. U svakom slučaju, ako postoji sumnja da je uzrok alergije neki lijek, potrebno je u dogovoru s liječnikom promijeniti terapiju.
No, osim lijekova, alergiju na sunce mogu uzrokovati i kozmetički proizvodi, a najčešće su to različita sredstva za higijenu, parfemi, dezodoransi, kreme za njegu lica i slično. Reakcije mogu biti burne pa koža ponekad može biti žarko crvena poput opekline. Treba napomenuti da se tijekom ljeta općenito ne bi trebali koristiti parfemi jer izlaganjem suncu na mjestu nanošenja mogu nastati pigmentacije.
Također, ljeti bi i sva kozmetika trebala biti laganija te ne sadržavati jake mirise ili alkohol. Dermatolozi uglavnom preporučuju upotrebu dermokozmetičkih linija za osjetljivu i netolerantnu kožu ili, pak, posebnih preparata namijenjenih upravo za kožu alergičnu na sunce. Ovdje treba spomenuti i poseban oblik fotokontaktnog alergijskog dermatitisa do kojeg može doći kad se dio tijela izložen kemijskim spojevima prisutnim u nekoj travi ili listovima nekih biljaka nakon toga izloži suncu. Potrebno je prepoznati koja je biljka odgovorna za pojavu takve reakcije kako biste izbjegavali dodir s njom (najbolje pomoću alergološkog testa), a kad se ovakva reakcija pojavi, ublažiti je možete uzimanjem antihistaminika ili izbjegavanjem boravka na suncu.
Hrana koja može pomoći
Određene hranjive tvari imaju snažna antioksidansna i antihistaminska svojstva te mogu kožu “iznutra” zaštititi od alergijskih reakcija. Među najučinkovitijim neutralizatorima histamina su betakaroten (mrkva, batati, bundeva i općenito voće i povrće žute boje), vitamini C (agrumi, paprika, brokula, kupus, peršin, šipak, kivi) i E (biljna ulja, pšenične klice, integralne žitarice, zeleno lisnato povrće), vitamini skupine B (pivski kvasac, pšenične klice, smeđa riža) te cink (školjke, pšenične klice, pivski kvasac, sjemenke bundeve, žumanjak, mahune) i kalcij (mlijeko i mliječni proizvodi, smokve, zeleno povrće).