istražili smo

Koje su posljedice kroničnog zatvora, kada uzimati laksative, a kada odmah otići liječniku

Važno je otkriti uzrok zatvora jer su oni brojni, a o njima ovisi i liječenje. zato nema univerzalnog recepta koji će jednako pomoći svima.

 

Kronični zatvor, osim što je neugodan, može dovesti do različitih upalnih promjena, defekata sluznice (ulkusi) u rektumu koji mogu krvariti i uzrokovati kroničnu upalu. Zatvor stolice često je povezan i s poremećajem drugih susjednih organa, kod žena nerijetko i s gubitkom libida, a kod oba spola s tegobama s mokrenjem, što značajno može umanjiti kvalitetu života.

Prema nekim naznakama, iako nema čvrstih dokaza, postoji i povezanost konstipacije s povećanim rizikom za rak. Od onih koji zbog zatvora dođu u gastroenterološke ambulante trećina ili čak svaki drugi ima različite funkcijske poremećaje, odnosno sindrom iritabilnog crijeva ili kroničnu konstipaciju. Velika većina osoba sa zatvorom pomoć potraži u ljekarnama ili ordinacijama obiteljske medicine, no velik dio ostane neprepoznat jer ni svi liječnici nisu upoznati s raznolikim uzrocima nastanka konstipacije. S druge strane, birajući na svoju ruku, ljudi u ljekarnama kupe laksativ koji možda nije primjeren pa izazove još veći problem.


Utjecaj lijekova

- Jako je važno otkriti uzrok konstipacije. Uzroci su brojni i raznoliki. Niz je različitih bolesti i poremećaja koji mogu dovesti do konstipacije te se ona kao simptom (sekundarna konstipacija) javlja u brojnim neurološkim bolestima kao što su multipla skleroza, Parkinsonova bolest, endokrinološke i metaboličke bolesti kao što su šećerna bolest i smanjena funkcija štitnjače (hipotireoza), zatim zatajivanje bubrega, bolesti vezivnog tkiva, različiti sistemski poremećaji, autoimune bolesti. Konstipaciju izazivaju i mnogi lijekovi, od antipsihotika, antidepresiva do opioida, blokatora kalcijevih kanala, lijekova protiv bolova...

Može je izazvati i trudnoća ili jednostavno prati stariju životnu dob. Naime, oko jedne trećine starijih žali se na konstipaciju. Osim što sa starenjem dolazi do niza promjena u probavnom sustavu, stariji ljudi unose manje tekućine, mnogi se i neadekvatno hrane, manje su fizički aktivni, uzimaju više lijekova, imaju poteškoća sa žvakanjem i sl. Oko polovice starijih osoba redovito uzima laksative - kaže doc. dr. sc. Rosana Troskot Perić, internistica, gastroenterolog i hepatolog u Zavodu za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za unutarnje bolesti Kliničke bolnice Sveti Duh, ujedno Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za funkcijske poremećaje probavnog sustava, te im zbog toga dolaze pacijenti iz cijele Hrvatske.

- Osim te sekundarne konstipacije kojoj znamo uzrok, postoje i pacijenti s tegobama kod kojih nije utvrđen jasan uzrok, dakle nema organske ni metaboličke bolesti koja bi dovela do zatvora, tegobe ne možemo objasniti anatomskim, fiziološkim, radiološkim ni histopatološkim abnormalnostima i tada govorimo o funkcijskim poremećajima, odnosno poremećaju motoričke funkcije crijeva ili poremećaju osjetljivosti crijeva. U dijagnostici funkcijskih poremećaja crijeva koriste se tzv. Rimski kriteriji IV koji omogućuju jednostavnije postavljanje dijagnoze na temelju karakterističnih simptoma i kriterija.


Rašireno samoliječenje

Naravno, nakon detaljne anamneze i kliničkog pregleda, isključivanja organskih bolesti i utvrđivanja da konstipacija traje tri mjeseca, a da su simptomi počeli barem šest mjeseci prije postavljanja dijagnoze. Tako definiranu konstipaciju liječimo drukčije od organskih konstipacija. No i među funkcijskim poremećajima razlikujemo one pacijente koji imaju normalno vrijeme tranzita sadržaja kolonom i urednu motoričku aktivnost, dakle uredan prolazak sadržaja kroz crijeva, a imaju konstipaciju i oni su najčešći. Postoje i oni koji imaju usporeno vrijeme prolaska sadržaja kroz crijeva (lijena crijeva) te oni koji imaju opstrukciju izlaska stolice, odnosno u završnom dijelu crijeva imaju poremećaj izbacivanja stolice zbog mišićne slabosti ili narušene osjetljivost - kaže dr. Troskot Perić. Funkcijska ili kronična idiopatska konstipacija jedan je od najčešćih funkcijskih poremećaja, ali to je u praksi tek vrh ledene sante. Naime, liječniku se ne javljaju svi koji imaju zatvor stolice jer su im tegobe blaže i podnošljivije ili smatraju da ih sami mogu riješiti uzimanjem laksativa.


Nove dijagnostičke pretrage

No konstipacija je kompleksan simptom za koji su nerijetko potrebne i dijagnostičke pretrage poput kolonoskopije, ultrazvuka abdomena, manometrije anorektuma kako bi se otkrio uzrok i prilagodilo liječenje, jer ono ne djeluje na sve jednako i zato uobičajene preporuke o prehrani, dodatnom unosu tekućine i primjeni laksativa ne pomažu svim pacijentima.

 - Prva linija liječenja je inicijalno liječenje koje podrazumijeva promjenu prehrane i režima života uz nužnu edukaciju. U razgovoru s pacijentom nastojimo objasniti kako crijeva rade, u koje vrijeme je poželjno obavljati nuždu, a to je ujutro kada se osjeti potreba jer je to vrijeme kada je pojačana aktivnost i nagon za pražnjenjem. Treba steći dnevnu rutinu koja uključuje umjerenu tjelesnu aktivnost nakon buđenja, doručak unutar sat vremena nakon buđenja i tada iskoristiti povećanu funkciju crijeva za defekaciju.

Savjetujemo redovitu fizičku aktivnost jer ona poboljšava motilitet crijeva i prolazak sadržaja kroz crijevo te povećati unos tekućine. Preporučuje se piti dnevno 8-10 čaša (voda, čajevi) te redovito prehranom unositi prosječno 25 grama vlakana na dan (suhe šljive, kivi, žitarice) ili dodacima prehrani (psilijum, pšenične mekinje). Napuhivanje i vjetrovi mogu se javiti zbog djelovanja vlakana i važno je o tome educirati pacijente. Vlakna u dodacima prehrani izazivaju manje neugodnih nuspojava. Nema zabranjenih namirnica, osim naravno uobičajenih koje se ne preporučuju nikome, poput pretjerane količine slatkiša, zaslađene hrane, gaziranih pića, presoljene hrane i prerađenih jela - kaže dr. Troskot Perić.

 

Jedan dio tako uspije riješiti svoje tegobe i uravnotežiti stolicu. Međutim, određeni dio pacijenata treba uzimati lijekove kao što su laksativi.


Kako djeluju laksativi

Dijele se na nekoliko vrsta, ovisno o mehanizmu djelovanja. Prva skupina su volumni laksativi, koji navlače vodu u crijeva i omekšavaju stolicu. To su vlakna i tvari koje bubre (psilijum, pšenične mekinje, laneno sjeme, metil-celuloza). Sljedeća skupina su osmotski laksativi (laktuloza, polietilen glikol - PEG, magnezijev sulfat, magnezijev hidroksid, natrijev fosfat; koji se u većim količinama mogu koristiti prilikom čišćenja crijeva). Oni također navlače vodu stvaranjem osmotskog radijanta i rade osmozu. Učinkoviti su, može se povećavati doza, a iako imaju nuspojave poput nadutosti i vjetrova, dobro se podnose. Stimulirajući laksativi (bisakodil, natrijev sulfat, sena) su najprodavaniji. Djeluju lokalno prvenstveno stimulirajući motilitet crijeva.Česte nuspojave su grčevi i nelagoda u trbuhu.

- Brzo djeluju, no dugoročno izazivaju određene nuspojave pa ih ne preporučujemo u većoj primjeni. Uništavaju motorički sustav crijeva pa kad se prestanu uzimati, aktivnost crijeva još je slabija - kaže dr. Troskot Perić, ističući i lubrikante poput parafinskog ulja koji omekšavaju stolicu, ali nisu pogodni za dugotrajnu upotrebu. Probiotici se mogu dati u liječenju zatvora, ali još uvijek, kaže dr. Troskot Perić, nema dovoljno dokaza da probiotici djeluju na motilitet ili da ubrzavaju prolazak sadržaja kroz crijevo. U tijeku je još niz studija. U liječenju zatvora još se ne primjenjuje fekalna transplantacija, koja se obavlja i u Hrvatskoj, ali prvenstveno kod infekcije bakterijom Clostridium difficile (CD).


Koliko je učinkovito liječenje konstipacije?

- Bez obzira na to što je zatvor stolice čest poremećaj, ti su pacijenti vrlo različiti jer su razni uzroci i mehanizmi u podlozi nastanka konstipacije. Cilj je otkriti uzroke i mehanizme nastanka zatvora stolice, isključiti organske bolesti i prema utvrđenom stanju liječiti pacijente. Velika većina slučajeva konstipacije riješi se promjenom prehrambenih navika i primjenom laksativa, što će preporučiti liječnik obiteljske medicine.


Ostale terapije

 Kod manjeg dijela pacijenata potrebne su daljnje dijagnostičke pretrage i upućivanje gastroenterologu. Naime, ako nije postignuto poboljšanje, ako nisu odgovorili na dva različita laksativa i regulirali stolicu na tri pražnjenja tjedno u periodu od najmanje šest mjeseci, može se pristupiti takozvanoj drugoj liniji liječenja, a to su lijekovi koje propisuje gastroenterolog: prosekretorni lijekovi koji potiču sekreciju tekućine u lumen crijeva (linaklotid i lubiproston) i prokinetik prukaloprid koji je dostupan u Hrvatskoj. Uz to, kod nekih pacijenata može pomoći psihološka terapija kao što je kognitivnobihevioralna. Ako pak anorektalnom manometrijom utvrdimo poremećaj mišićne funkcije ili osjetilne funkcije, preporučujemo biofeedback terapiju, odnosno vježbe za jačanje muskulature analnog sfinktera i dna zdjelice, čime se učvršćuju mišići i mijenja osjetljivost anorektalnog područja. Vrlo mali broj pacijenata koji imaju inerciju kolona, tj. lijena crijeva, pri čemu uopće nema aktivnosti crijeva, treba kirurško liječenje. Tada se odstrani dio crijeva i omogući njihovo lakše pražnjenje, što se pokazalo uspješnim - kaže dr. Troskot Perić.


Kada odmah otići liječniku

Ako vam se odjednom promijenila rutina pražnjenja crijeva bez jasnog razloga, dakle ako imate proljev, zatvor ili osjećaj dugotrajne nadutosti, trebali biste se javiti liječniku. I, jasno, ako primijetite krv u stolici. To može biti posljedica hemoroida, fisure, krvarećeg polipa, koji najčešće prethodi raku debelog crijeva, ili nekog drugog zdravstvenog problema koji je potrebno odmah dijagnosticirati i liječiti. Rak debelog crijeva u Hrvatskoj je na drugom mjestu po pojavnosti i još uvijek je velik broj oboljelih kod kojih se otkrije u fazi kada je i liječenje teže. Rano otkriven rak debelog crijeva ima visoku stopu izlječivosti. U Hrvatskoj se provodi Nacionalni program prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji predviđa da se sve osobe između 50 i 74 godine u tri godine testiraju na nevidljivo krvarenje u stolici.

Na kućnu adresu šalju se pozivi i testovi za otkrivanje krvi u stolici te detaljne upute o provođenju testiranja. Testovi s uzorkom se u priloženoj vrećici i kuverti vraćaju poštom (plaćeni odgovor) na naznačenu adresu. Osobe s pozitivnim nalazom naručuju se na kolonoskopski pregled s točnim datumom, satom i mjestom dogovorenog pregleda, dakako uz upute kako da se pripreme za pregled. Odazovite se besplatnom pregledu jer vam on može spasiti život.

 

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo