UZROK BOLESTI, ČAK I RAKA!?

Koje namirnice izbjegavati, a koje češće jesti kako bismo smanjili kiselost, a povećali alkalnost tijela

I danas svjedočimo popularnosti koncepta prehrane koji preferira unos alkalnih namirnica (poznat i kao koncept pravilnog kombiniranja hrane nazvan Hay diet).

Koncept nebalansiranog unosa kiselih i alkalnih namirnica u prehrani po prvi puta se pojavljuje 1933. godine kada William Howard, tadašnji liječnik u New Yorku, objavljuje knjigu A New Health Era koja izaziva veliku pozornost. U toj knjizi Howard tvrdi da su sve bolesti uzrokovane autointoksikacijom i to samo zbog nakupljanja kiselosti u tijelu.

I danas svjedočimo popularnosti njegova koncepta prehrane koji preferira unos alkalnih namirnica (poznat i kao koncept pravilnog kombiniranja hrane nazvan Hay diet).

Onima kojima nije poznat naziv ovoga prehrambenoga programa, ukratko, to je kada u prehrani ne kombiniramo unos ugljikohidrata i proteina. Primjerice, jesti ćemo ribu i povrće, ali ne i ribu i rižu (ili krumpir).

Alkalno, odnosno lužnato stanje, naše tijelo voli, ali kako samo jesti alkalnu hranu, a ne unositi kisele namirnice?

 

Nutricionistica dr. Lejla Kažinić Kreho ističe kako je važan balans unosa alkalne hrane i kisele hrane, ali i kako uvijek treba voditi računa i o glikemijskom indeksu kao i glikemijskom loadu hrane koju svakodnevno jedemo.

Preplavljeni smo raznim programima prehrane te će svaki od njih zagovarati baš određenu vrstu namirnica i njihov određeni unos. Tako se i u alkalnom prehrambenom programu susrećemo s različitim omjerom unosa lužnate i kisele hrane.


Koji omjer je dobar omjer

Neki zagovaraju minimalan, skoro nikakav unos kisele hrane te preporučuju da većinu čini alkalna hrana. Neki, pak, zagovaraju unos 20% acidne te 80% alkalne hrane ili 30% acidne, a 70% alkalne hrane.

"Osobno smatram kako bi unos trebao biti 60% alkane hrane, a 40% acidne hrane što i osobno prakticiram." istaknula je jednom prigodom dr. Lejle Kažinić Kreho, prepoznata i van naših granica zbog svog način razmišljanja o hrani i njezinu djelovanju na naše tijelo, za portal Atma.

Za one koji ne znaju - naša su tijela po prirodi lužnata i ne godi nam previše kisele hrane. Najbolje ćemo to izmjeriti nakon što izmjerimo pH vrijednost tijela nakon konzumacije, odnosno probave određene namirnice.

 

KAKO SE MJERI pH VRIJEDNOST TIJELA

Je li tijelo kiselo ili alkalno najlakše ćemo izmjeriti uz pomoć pH test-stripova kojima testiramo slinu ili urin, a koji se mogu kupiti u ljekarnama.

 


Ph je kratica za "potential of hydrogen" što će indicirati kiselost ili alkalnost određene namirnice i to na ljestvici od 0 do 14. Kada je pH 7 to znači da nije ni acidno, a ni kiselo, odnosno da je vrijednost neutralna. Dakle, sva hrana koja ima pH vrijednost ispod 7 je kisela, dok je ona iznad 7 alkalna.

Pojednostavljeno, što niža pH vrijednost, to je i hrana kiselija.

Friends enjoying a dinner together in greenhouse harvest party
People dining together eating pizza. Bright lifestyle photo
Getty Images

Jedna od glavnih stvari na kojima se alkalna dijeta temelji nije samo na tome što ona uključuje, već ono što NE uključuje. A to su prerađena i brza hrana, namirnice bez aditiva i pojačivača okusa, rafinirani ugljikohidrati, trans masti...

 


ČITAJTE I:

 


Zašto je voda važna

Kao i mnogim drugim vrstama voća i povrća, tako i limunu, koji je po prirodi kisel, nakon probave u tijelu pH vrijednost raste. To možemo "zahvaliti" kaliju kojim je pojedino voće i povrće bogato, a koji je visoko alkalan.

S druge, pak, strane, mlijeko i meso su prije konzumacije alkalni, no nakon probave njihova pH vrijednost opada zahvaljujući njihovoj visokoj proteinskoj vrijednosti. Naime, protein, odnosno njegove aminokiseline, umanjuju pH vrijednost. Kalcij poboljšava alkalnost te će stoga neki mliječni proizvodu imati veću, a neki manju kiselost nakon probave.

Prije nego spomenemo bilo koju namirnicu kao poželjnu, istaknimo kako povrh svega treba osvijestiti da je od vitalnog značaja za izbalansiranu vrijednost pH tijela dovoljan unos - vode. Iako će se neki nasmijati i pomisliti kako možda preuveličavamo stalno ističući važnost hidratizacije, ne zaboravimo kako naše tijelo čini 70 posto vode i kako je krv 94 posto vode što je valjda dovoljan pokazatelj koliko je zapravo važna.

No, kad kažemo da pijete vodu ne mislimo na bilo koju, mislimo na običnu čistu vodu, a ne na dobro izreklamirane funkcionalne ili aromatizirane vode. Takve vode sadrže ili mogu sadržavati umjetna sladila, a šećer je, vidjet ćete, visoko na ljestvici nepreporučljivih namirnica.

Konačno, iako naša krv "sama pazi" da ne upadne u metaboličku kiselost, ne pomažemo joj uporno konzumirajući određene namirnice. Zato je važno istaknuti kako možemo utjecati na pH vrijednost tijela.

 

Hrana koja zakiseljuje tijelo:

  • šećer
  • rafinirani proizvodi (juhe iz vrećice, gotova polukuhana jela, junk food, konzerve i sl.)
  • rafinirane žitarice (brašno, tjestenina, kruh, keksi, gotovi kolači i sl.)
  • kofein
  • alkohol
  • umjetna sladila
  • meso (crveno, ali i meso peradi)
  • jaja
  • mliječni proizvodi


Najbolje alkalne namirnice:

  • zeleno lisnato povrće (ali i druge vrste sirovog povrća)
  • dinja (ali i drugo sezonsko, svježe i netretirano voće)
  • heljda i proso (ali i druge integralne žitarice)
  • maslinovo ulje
  • med
  • orašasti plodovi (prije svega bademi)
  • voda

 

Nije nepoznato kako se ovakav način prehrane preporuča oboljelima od raka, a posebno onima koji primaju kemoterapiju. U tom slučaju, savjetuju stručnjaci, prehana bi ipak trebala biti 80% alkalna.

"Nisu važna bezbrojna imena bolesti, nego činjenica da one sve proizlaze iz osnovnog uzroka - previše kiselosti u tijelu" napisao je u knjizi pod nazivom "Alkalize or Die" dr. Theodorea Baroodyja.

Korak dalje svojom izjavom napravio je i George Washington Crile, jedan od najpoznatijih američkih kirurga iz Clevelanda kada je rekao: "Sve takozvane prirodne smrti nisu ništa drugo nego terminalna točka zasićenosti tijela kiselošću."

 


Prije bilo koje odluke koja bi mogla imati utjecaja na vaše zdravlje ili ishod liječenja, posavjetujte se sa svojim liječnikom.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo