Ako je otkriven u ranoj fazi, liječenje je znatno uspješnije, a za to je od presudne važnosti prepoznavanje simptoma.
 Getty Images/iStockphoto
NA ŠTO TREBA OBRATITI PAŽNJU

KAKO SMANJITI RIZIK Tri glavna simptoma raka debelog crijeva

U Hrvatskoj postoji i Nacionalni program probira za rak debelog crijeva kojim se pozivaju svi stariji od 50 godina na redovite kolonoskopske preglede.

Rak debelog crijeva jedan je od najčešćih oblika zloćudnih oboljenja u svim razvijenim zemljama sa zabrinjavajućim trendom porasta. Ovisno na kojem se mjestu u debelom crijevu nalazi naziva se i rak kolona ili rak rektuma ili kolorektalni karcinom. Maligne stanice u prvoj fazi ostaju unutar crijeva, a ostane li dugo neprepoznat proširit će se iz sluznice crijeva u mišićni sloj, limfne čvorove i udaljene organe kao što su jetra i pluća. Ako je otkriven u ranoj fazi, liječenje je znatno uspješnije, a za to je od presudne važnosti prepoznavanje simptoma.


Tri su osobito važna znaka koja ne smijete zanemariti:

  • Krv u stolici - bez osobitog razloga, a može biti udružena i s promjenom boje
  • Promjene vezane uz rad crijeva - proljev, konstipacija (zatvor), osjećaj da se crijeva ne prazne u potpunosti ili stolica koja je tanja no inače
  • Bol u trbuhu

Većina ljudi s ovim simptomima nema rak crijeva, no trebate ih shvatiti ozbiljno i otići na pregled jer su oni rani znakovi koji mogu ukazivati da se u crijevima nešto događa. Liječnik će vas uputiti na ultrazvučni pregled, vađenje krvi i na kolonoskopiju.

Rak debelog crijeva postavlja se na temelju biopsije. U Hrvatskoj postoji i Nacionalni program probira za rak debelog crijeva kojim se pozivaju svi stariji od 50 godina na redovite kolonoskopske preglede. Odazovite se jer si tako možete spasiti život.


Kako smanjiti rizik za nastanak raka debelog crijeva

Čak 54 posto slučajeva raka debelog crijeva može se spriječiti zdravijim životnim navikama među kojima ono što jedemo ima značajnu ulogu.

Sve je više dokaza da prerađeno meso i mnogo crvenog mesa povisuju rizik za nastanak ovog raka, dok hrana bogata vlaknima taj rizik smanjuje. Preporučuje se da svaki dan prehranom unesemo najmanje 30 grama vlakana.

Povrće i voće dobar su izbor vlakana, a osim toga sadrže i brojne antioksidanse koji će štititi stanice našeg organizma od propadanja.

Američki institut za istraživanje raka i Svjetska fundacija za istraživanje raka savjetuje da se svaki dan jedu cjelovite žitarice poput zobi, amaranta, heljde, ječma, kvinoje, integralne riže..., a kruh od bijelog brašna valja zamijeniti onim sa sjemenkama i integralnim brašnom. Što ih više jedete, rizik za rak debelog crijeva je manji, ističu.

Šanse da ćete dobiti rak crijeva rastu i ako imate prekomjernu tjelesnu masu, ako pijete više od dva alkoholna pića svakog dana, ako pijete gazirana pića ili pušite.

Dokazano je i da redovita tjelesna aktivnost ima veliki utjecaj na zdravlje i smanjenje rizika za nastanak raka. Istraživanja pokazuju da se tijekom fizičke aktivnosti i intenzivnog vježbanja (trčanje, brzo plivanje, bicikliranje uzbrdo, uspinjanje stepenicama, preskakanje užeta...) u našem organizmu aktiviraju tvari, uključujući i anabolički hormon rasta IGF-1, koje pomažu spriječiti oštećenja stanica i razvoj raka.

Intenzivno vježbanje je ono u kojem ostajemo bez daha i koje ubrza rad srca i potakne cirkulaciju, a 75 minuta intenzivne vježbe u tjednu ima jednak učinak na zdravlje kao i 150 umjerene tjelesne aktivnosti, kao što je primjerice hodanje.


Linker
19. travanj 2024 03:25