Moždani udar svake godine doživi od 10 do 12 tisuća ljudi, a dvije trećine ga preživi. To je hitno stanje koje zahtijeva brzu intervenciju, a nakon moždanog udara najvažnije je vrijeme.
Najčešće pitanje koje pacijenti postavljaju liječniku nakon moždanog udara je hoće li se, kada i u kolikoj mjeri oporaviti, hoće li moći funkcionirati bez tuđe pomoći, hoće li hodati ili, primjerice, opet govoriti.
Dobra je vijest da je oporavak intuitivan i jednostavan, a loša da zahtijeva puno teškog rada i discipline. Sve o tome doznajte u novom broju Doktora u kući.
Posljedice i uzroci
Nasreću, zahvaljujući novim spoznajama o mozgu razvijene su terapije i pristupi koji pomažu bržem i učinkovitijem oporavku nakon moždanog udara, no individualno je i teško unaprijed procijeniti kako će protjecati oporavak. Posljedice moždanog udara, naime, mogu biti blage, ali i vrlo ozbiljne. Uzrok moždanog udara je začepljenje arterije u glavi ili vratu (ishemijski moždani udar) ili stvaranje krvnog ugruška odnosno puknuće krvne žile (hemoragijski moždani udar). Dio mozga zahvaćen udarom ostaje bez krvi te živčane stanice u nekoliko minuta počinju odumirati.
- Svaki bolesnik nakon moždanog udara ima potencijal za oporavak. Bitka za oporavak traje 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, što znači da oporavak nije samo razdoblje koje pacijent provede u rehabilitacijskom centru ili radeći s fizioterapeutom. Najvažnija osoba je upravo ona koja je doživjela moždani udar jer njezina volja i prihvaćanje oporavka najviše određuju i njegov tijek. Cilj je da se bolesnik nakon moždanog udara osjeća poput vrhunskog sportaša. Njegovatelj ili njegovateljica druga je najvažnija osoba i preuzima ulogu vrhunskog trenera - naglašava neurologinja akademkinja Vida Demarin.
O čemu ovisi oporavak
Oporavak ponajviše ovisi o dobroj njezi, općem zdravstvenom stanju i kondiciji bolesnika, njegovu karakteru, emocionalnom stanju, ali i o potpori obitelji. Ovisno o tipu moždanog udara, ozbiljnosti oštećenja mozga, pacijentovoj dobi te o tome koliko je prošlo vremena do početka rehabilitacije moguće je postići gotovo potpun oporavak. Na raspolaganju su i nove rehabilitacijske tehnike razvijene zahvaljujući novim neuroznanstvenim spoznajama o neuroplastičnosti mozga.
- Ranije se, naime, smatralo da je ono što je jednom izgubljeno - izgubljeno zauvijek. Rehabilitacijske tehnike tada su se usmjeravale na što bolje iskorištavanje dijela tijela koji je ostao zdrav pa su tako pacijenti nakon moždanog udara učili savladati hranjenje ili pisanje lijevom rukom ako im je desna ostala oduzeta. Spoznajama o neuroplastičnosti (plastičnosti) mozga dokazano je da, iako se mrtve živčane stanice ne mogu ponovno stvoriti, ostale zdrave stanice u mozgu mogu do određene mjere preoblikovati svoje međusobno spajanje kako bi kompenzirale izgubljene funkcije - naglašava Demarin.
Krajnji cilj
Neuroplastičnost pomaže u liječenju moždanog udara jer se vježbanjem itekako može poboljšati uspostava veze među živčanim stanicama (neuronima), u prvom redu učenjem i stjecanjem novih znanja. Kod blažih posljedica fizioterapija je usmjerena vraćanju tjelesnih sposobnosti i povratku u aktivan život te na sprečavanje komplikacija. Kod težih posljedica moždanog udara cilj je pacijenta učiniti neovisnim o tuđoj pomoći u najvećoj mogućoj mjeri s obzirom na oštećenja. Krajnji cilj svima je jednak: što brži i učinkovitiji oporavak, a to će se, ističu stručnjaci, najviše potaknuti vježbanjem mozga. Donosimo i kalendar zdravlja za 2018. godinu s označenim svim bitnim datumima.
Doktor u kući izlazi u četvrtak i u paketu s Jutarnjim košta 13 kuna.
