Na sve rizične čimbenike za razvoj bolesti krvnih žila i srca možemo utjecati, osim na nasljedne osobine. Na raspolaganju je niz lijekova (neinzulinskih ili inzulinskih pripravaka i inzulina) kako bi, uz dijabetičku prehranu, kontroliranu tjelesnu aktivnost i samokontrolu GUK-a (glukoze u krvi), i to u obliku GUK profila (samokontrola GUK-a u različito doba dana, ne samo ujutro, što se često čini), svaka motivirana osoba sa šećernom bolesti mogla imati zadovoljavajuće reguliranu glukozu u krvi. I na ostale rizične čimbenike može se utjecati. Jedan od čimbenika koji povlači za sobom mnoge druge jest debljina. Ako se bolesnika uspije motivirati na redukciju tjelesne težine (dijetom i tjelovježbom), smanjit će se inzulinska rezistencija, količina inzulina i C peptida u tijelu te masnoće i krvni tlak. Vrlo vrijedna pretraga je glikirani hemoglobin, koji pokazuje kakva je bila regulacija glikemije u protekla dva do tri mjeseca. U slučaju pojave kardiovaskularnih komplikacija šećerne bolesti dijagnostički protokol i intervencijski zahvati jednaki su kao i u osoba bez šećerne bolesti, uz dužan oprez i praćenje GUK-a i elektrolita te praćenje rada srca tijekom zahvata.
