Cilj liječenja je smanjenje rizika za nastanak dijabetičke bubrežne bolesti, usporavanje napredovanja bubrežne bolesti, optimalna regulacija šećera u krvi, normaliziranje krvnog tlaka te snižavanje srčano-žilne ugroženosti. Od općih preventivnih mjera važno je održavanje normalne tjelesne težine te redovita tjelesna aktivnost.
Preporučuje se 150 minuta aktivnosti tjedno, tri puta tjedno, s odmorom od najviše dva dana. Savjetuje se hodanje, trčanje, vožnja bicikla i plivanje. Sprečavanjem albuminurije i proteinurije uz normalizaciju krvnog tlaka usporava se napredovanje dijabetičke bubrežne bolesti. Intenzivna regulacija šećerne bolesti smanjuje rizik nastanka dijabetičke nefropatije i mikrovaskularne komplikacije.
Liječenje dislipidemije dijetom, tjelesnom aktivnošću i statinom u kroničnoj bubrežnoj bolesti, uz djelovanje na snižavanje kolesterola, djeluje i na smanjenje proteinurije i očuvanje GF bubrega. Pušenje je neovisan čimbenik rizika za nastanak dijabetičke nefropatije. Prestanak pušenja smanjuje rizik napredovanja dijabetičke bubrežne bolesti za 30 posto.
Liječenjem čimbenika rizika kod bolesnika s bubrežnom bolesti može se uvelike smanjiti pobol i smrtnost zbog srčano-žilnih bolesti. Najbolji način liječenja terminalnog bubrežnog zatajenja kod bolesnika sa šećernom bolesti je transplantacija bubrega, ako za nju ne postoje kontraindikacije i ako je bolesnik prihvaća.
