zdravlje

KAKO JE POBIJEDITI Na ovu epidemiju zaboravljamo, a može biti okidač za moždani i srčani udar, debljinu i pojavu demencije

Povezanost s ljudima i sada je ključna za preživljavanje. No u vremenu kada je socijalna izoliranost apsolutno nužna rješenje je i korištenju tehnologija na društveno zdrav način. Zato ostanite u kontaktu s ljudima licem u lice na daljinu: Ako već ne možete imati osobne kontakte druga najbolja stvar je video razgovor jer su i izrazi lica, govor tijela i druga neverbalna komunikacija važni za povezivanje

 

 

Usamljenost nije samo osjećaj. Usamljenost je biološki znak koji upozorava da trebamo potražiti ostale ljude, kao osjećaj gladi koji nas tjera u potragu za hranom ili osjećaj žeđi koji nas potiče da pijemo vodu - kaže neuroznanstvenica i psihologinja sa Sveučilišta Brigham Young Julianne Holt-Lunstad.

Objavila je zaključke nekoliko ranijih  studija u koje je bilo uključeno 3,4 milijuna osoba o povezanosti socijalne izolacije, usamljenosti i jednočlanog kućanstva. Rezultati do kojih je došla još 2015. godine postaju još značajniji sada kada se svijet suočava s pandemijom koronavirusa. Pokazalo se da osjećaj usamljenosti, socijalna izolacija i samački život povećavaju rizik za preuranjenu smrt (od 26 do 32 posto), bez obzira na godine, spol, mjesto života i kulturu.

Psiholozi upozoravaju da nakon koronavirusa možemo očekivati epidemiju usamljenosti. Izračunali su da dugoročni učinci usamljenosti izazivaju jednaku štetu organizmu kao i pušenje 15 cigareta na dan. Dr. Sue Varma, medicinska direktorica Centra za psihološku pomoć  World Trade Center na Sveučilištu New naglasila je da usamljenost može biti okidač za moždani i srčani udar, debljinu i pojavu demencije.


Povećava rizik za razne bolesti

Usamljenost povećava rizik i za razvoj kliničke depresije. Jedna epizoda depresivnog poremećaja, odnosno depresivnog raspoloženja koje traje dulje od dva tjedna i prati ga barem pet od devet simptoma kojima se utvrđuje depresija, udvostručuje mogućnost pojave druge depresivne epizode.

Simptomi mogu uključivati neraspoloženost, gubitak interesa za aktivnosti koje donose zadovoljstvo, krivnja, manjak energije, poteškoće s koncentracijom, manjak apetita i promjene tjelesne težine, nesanicu...

 

Dvije epizode depresije za 75 posto povisuju rizik od razvoja treće epizode, tri epizode za 95 posto povisuju vjerojatnost četvrte epizode, i tako dalje. Krug depresije postaje teško raskidiv - upozorava dr. Sue Varma.

Povijesno gledano, povezanost s drugim ljudima bila je ključna za naše preživljavanje. Tijekom pandemije koronavirusa usamljenost se može pojaviti kod mnogih ljudi, a mjere pomoći sada su ograničene.

Povezanost s ljudima i sada je ključna za preživljavanje. No u vremenu kada je socijalna izoliranost apsolutno nužna rješenje je i korištenju tehnologija na društveno zdrav način. Zato ostanite u kontaktu s ljudima licem u lice na daljinu: Ako već ne možete imati osobne kontakte druga najbolja stvar je video razgovor jer su i izrazi lica, govor tijela i druga neverbalna komunikacija važni za povezivanje.

Pandemija koronavirusa pogodila je svijet u vremenu kada je živjeti sam popularnije nego ikada u povijesti ljudskog roda. Trend solera uočen je početkom dvadesetog stoljeća. U Americi je u posljednjih pedeset godina gotovo udvostručen broj samaca, a, primjerice, u Stockholmu, je 2012. bilo 60 posto kućanstava sa samo jednim članom. Važno je razlikovati živjeti solo i usamljenost, ističu psiholozi. Živjeti solo podrazumijeva neopterećenost brakom/partnerstvom i djecom, međutim pandemija koronavirusa prisilila je ljude širom svijeta na socijalnu distancu, a osjećaj usamljenosti mnogo je češći u solo kućanstvima. Prati ga čežnja za viđanjem s drugim ljudima, komunikacijom, zagrljajima, zajednički provedenom vremenu... Psiholozi upozoravaju da samci sada pojačano osjećaju (više nego višečlane obitelji) gubitak sadržaja u životu, kao da im se život sveo na „plitko životarenje“, više na preživljavanje nego na življenje.


Evo što možete raditi tijekom izolacije kako biste sačuvali mentalno zdravlje

* Ostanite u kontaktu s ljudima tako što ćete redovito razgovarati telefonom, videopozivima, uključite se u grupe na društvenim mrežama... Istraživanje na Harvardu pokazalo je da je važnije kako koristimo društvene mreže od toga koliko ih dugo koristimo.

* Izađite na svježi zrak barem dva puta dnevno. Priroda ima čudesan utjecaj na podizanje raspoloženja. Možete voziti bicikl, rolati ili trčati ako je to više vaš životni stil. Socijalna distanca ne podrazumijeva da ste zatvoreni unutra četiri zida, osim ako niste u kućnoj karanteni zbog sumnje na COVID-19.

* Meditirajte barem deset minuta dnevno. Sjednite na udobno mjesto, isključite mobitel i sve drugo što bi vas moglo ometati. Možete pustiti umirujuću glazbu. Fokusirajte se na disanje i pustite misli da dolaze i odlaze kakve god bile. Meditacija će pomoći da se umiri ritam disanja, smanji otpor u dišnim putevima, a poveća provodljivost kisika u pluća, umiruje se puls, smanjuje krvni tlak, poboljšava mentalna snaga i podiže raspoloženje. Nažalost prosječni Zapadnjak meditaciju ne vidi kao praktičnu disciplinu koja će pomoći u obavljanju svakodnevnih poslova iako su brojna znanstvena istraživanja potvrdila nevjerojatne domete meditacije na zdravlje.

* Na You Tube kanalima je mnogo online edukacija o različitim stvarima, vještinama i znanjima – vježbanju, kuhanju, pletenju, pisanju, plesanju, slikanju, sviranju „homemade“ zanimacijama....Pronađite nešto što vas zanima.

* Stječite nove vještine ili unaprijedite postojeće - dostupni su online tečajevi učenja stranih jezika, pisanja životopisa, učenja računalnih programa...

* Čitajte, gledajte filmove i omiljene serije, kazališne predstave. Mnogi su sada dostupni online besplatno.

* Pišite dnevnik. Tako ćete lakše izraziti emocije i uspješnije se s njima nositi. Možete i pisati pisma zahvale. Osvijestite ono što imate. Pozitivno gledanje na stvari pomaže mentalnom zdravlju.


Ono što ne biste trebali raditi tijekom izolacije:

* Čekirati društvene mreže, TV kanale i druge izvore informacija odmah čim ustanete. Također ograničiti vrijeme kada se informirate o koronavirusu. Preopsjednutost informacijama, osobito iz izvora koji nisu pouzdani, može pojačati depresivno raspoloženje.

* Raditi bez uzimanja pauze. To vrijedi i ako radite od kuće. Mozgu je potrebno vrijeme „pražnjenja“ koje se odvija kada se bavimo opuštajućim stvarima i ugodnim ritualima.

* Prekomjerno konzumiranje alkohola. Utječe na slabljenje imunosnog sustava.


 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo