oprez

Kada nam je sunce neprijatelj - najteže posljedice prekomjernog izlaganja UV zračenju

Rizici od UV zračenja najčešći su na koži, očima (katarakta), a novija istraživanja pokazuju i da slabi imunosni sustav

 

 

Iako sunce pridonosi dobrom raspoloženju i ima važnu ulogu u sintezi vitamina D, neophodnog za dobro funkcioniranje organizma, posljednjih godina sve smo svjesniji njegove štetne uloge i posljedica prekomjernog izlaganja sunčevim zrakama.

- Koža kao naš najveći i najizloženiji organ, najosjetljivija je na sunce. Koža ljudi bijele rase ima malo pigmentnih zrnaca koja proizvode posebne stanice u koži - melanocite. Starenjem njihov broj progresivno opada, a i koža se stanjuje, pa je prirodna zaštita nedostatna. Pretjeranim izlaganjem kože suncu potiče se stvaranje slobodnih radikala koji vidljivo oštećuju tkivo kože - naglašava Melita Petrović, mag.pharm. Evo koje sve posljedice izaziva prekomjerno izlaganje suncu.


1. Sunčane opekotine (solarni dermatitis)

Sunčane opekotine (solarni dermatitis) mogu nastati nakon neposrednog intenzivnog izlaganja suncu u vrijeme najjačeg zračenja između 10 i 15 sati u ljetnom razdoblju. O trajanju izlaganja suncu i tipu kože te još nekim faktorima (poput refleksije zračenja preko vode) ovisi hoće li se razviti opekotina. Uz lokalnu reakciju na koži, u težim se slučajevima javljaju simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura, glavobolja, mučnina i povraćanje. Liječenje se provodi hladnim oblozima, neutralnim kremama, eventualno kortikosteroidnim pripravcima u obliku losiona ili kreme te peroralno antipiretikom.


2. Alergija na sunce

I na sunce možemo biti alergični. Procjenjuje se da je oko 20 posto ljudi ili svaka peta osoba alergična na sunce. Ne zna se zašto, ali alergija na sunce deset je puta češća kod žena. Sklonost alergijama, pa tako i alergiji na sunce, u pedeset je posto slučajeva nasljedna. Pogađa sve tipove kože i manifestira se sitnim osipom, mrljama ili mjehurima na koži. Alergijska reakcija može biti potaknuta i oslabljenim imunosnim sustavom. Primjerice kada osobe koje nikada nisu imale alergijsku reakciju pri prvom izlaganju proljetnom suncu dobiju osip (najčešće na prsima, rukama i licu), a može se javiti i jača alergijska reakcija (koprivnjača), to ukazuje na to da im je imunosni sustav oslabljen.

doc. dr. sc. Marija Buljan

 

- Najčešći oblik reakcije preosjetljivosti na sunce je polimorfna svjetlosna erupcija. Očituje se svrbežom kože i osipom u obliku crvenih prištića na mjestima na koži koja su izložena suncu. Navedene promjene na koži ponajviše izazivaju UVA zrake, a tipično je da se kod preosjetljivih osoba osip javlja svake godine, najčešće u proljeće ili početkom ljeta. Potom se, tijekom ljeta, promjene postupno povlače - navodi doc. dr. sc. Marija Buljan, spec.dermatovenerologije i subspec. dermatološke onkologije iz Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice.

 

Liječenje se provodi lokalnim kortikosteroidima i sistemskim antihistaminicima dok u prevenciji alergije na sunce pomaže postupno izlaganje suncu od ranog proljeća uz obaveznu primjenu sredstava za zaštitu od UV zraka.

dr. Melita Petrović

 

- Važno je da kreme i sprejevi sadrže zaštitu i od UVB i UVA zraka, koje prodiru dublje u kožu.   Danas postoje preparati koji sadrže filtere i protiv UVC zraka. Naime, novija istraživanja ukazuju da bi i UVC zrake mogle sudjelovati u oštećenju kože - naglašava doc. Marija Buljan.

U prevenciji alergija izazvanih suncem mogu pomoći i antioksidansi poput beta-karotena i astaksantina u obliku dodataka prehrani ili povećana konzumacija voća i povrća crvene i narančaste boje.

Fotoalergiju mogu izazvati i neke okolišne kemijske tvari (fotosenzibilizatori), koji zajednički djeluju s UVA zrakama. Fototoksično ili fotoalergijsko djelovanje imaju određeni lijekovi, a za više od pedeset lijekova poznato je da mogu doći u interakciju sa suncem, zato uvijek pitajte ljekarnika.  Alergiju mogu izazvati i neki sastojci u kremama za zaštitu od sunca. Najčešći fotoalergeni sastojci u zaštitnim kremama su kemikalije PABA kiseline i njeni derivati. Alergija se može očitovati osipom na koži, urtikama, mjehurićima, ljuštenjem kože i subjektivnim osjećajem jakog svrbeža.

Zaštitna sredstva za sunčanje, ističe Melita Petrović, ne pomažu kod fotoosjetljivosti uzrokovane lijekovima, već treba izbjegavati sunčanje. Ako se reakcija pojavi, liječenje se provodi peroralno antihistaminicima i lokalno kortikosteroidnim mastima.


3. Prijevremeno starenje kože (fotostarenje)

Genetski faktori određuju biološko starenje, a negativni utjecaj UV zračenja može ga ubrzati. UVA i UVB zrake prodiru u kožu te oštećuju strukturu kolagena i elastičnih vlakana, uzrokujući gubitak gipkosti i elastičnosti kože te sposobnost vezanja vlage, a posljedice su suha koža, bore i neumjerena pigmentacija. Smatra se da je čak 80 - 90 posto znakova starenja kože rezultat negativnog utjecaja UV zraka. Često se takvo prerano starenje kože vidi i u mladih osoba koje se pretjerano izlažu bilo prirodnim, bilo umjetnim UV zrakama u solariju. 

Za razliku od prirodnog (biološkog) starenja, koje kožu čini tanjom, uslijed fotostarenja koža je uglavnom zadebljana i mrljasta, što je najizraženije na dijelovima tijela koji su najviše izloženi suncu (lice, vrat, gornji dio prsnog koša, ruke).

Protiv fotostarenja savjetuje se redovito nanositi sredstva za zaštitu s visokim zaštitnim faktorom uvijek pri izlasku van, a izbjegavati direktnu izloženost suncu između 10 i 17 sati.

Kožu treba pomladiti i iznutra pa se savjetuju dodaci prehrani i namirnice koje obiluju antioksidansima koji će umanjiti štetno djelovanje sunca u organizmu (ali ga neće spriječiti).

Antioksidativna svojstva mnogih vitamina u topičkim formulacijama pokazala su se klinički djelotvornima u prevenciji i reduciranju simptoma ostarjele kože zbog djelovanja sunca. Snažni dokazi postoje za vitamine A, vitamin C, vitamin E i vitamin B3. Među njima se ističu retinol i retinoidi (retinoična kiselina) koji imaju važnu kemoprotektivnu ulogu u fotostarenju kože, a pokazali su se djelotvornima u mnogim oblicima i dozama, dok je za peroralnu primjenu retinola potrebno još istraživanja.


4. Staračke pjege (hiperpigmentacija)

Tamne mrlje (hiperpigmentacija) poznate kao staračke pjege ili mrlje od sunca, često se pojavljuju na licu, rukama ili drugim dijelovima tijela izloženima suncu. Staračke pjege, na čiji nastanak najveći utjecaj imaju UV zrake, redovito se pojavljuju na dijelovima kože koji su kontinuirano izloženi sunčevim UV zrakama, a sve češće se primjećuju i kod osoba mlađih od 40 godina. Ako su velika područja hiperpigmentacije (najčešće u području lica) govorimo o melazmi. Češća je kod žena jer ju mogu  uzrokovati i hormonalne promjene.

Hiperpigmentacija nastaje zbog prekomjerne proizvodnje melanina, prirodnog pigmenta koji koži, kosi i očima daje njihovu prirodnu boju. Niz čimbenika može utjecati na prekomjernu proizvodnju melanina, ali se najviše povezuje s prekomjernim izlaganjem suncu. Ono potiče proizvodnju melanina koji prirodno štiti našu kožu od UV zračenja ako smo mu umjereno izloženi, no kod  prekomjernog izlaganja suncu taj se prirodni proces može poremetiti i potaknuti hiperpigmentaciju.

Jednom kad nastanu tamne mrlje izlaganje suncu može ih dodatno pogoršati.

Dermatološki tretmani kao što su kemijski piling ili terapija laserom mogu pomoći u smanjenju hiperpigmentacije, a u prevenciji pomaže ograničeno izlaganje kože suncu, uz primjenu zaštitnih krema.


5. Aktiničke keratoze (solarna keratoza)

Dugotrajna izloženost suncu dovodi do nastanka kožnih bolesti. Na oštećenoj koži vidljive su male, crvene, grube, ljuskave mrlje koje se nazivaju aktiničke keratoze ili lezije, koje izgledaju poput mrlja suhe kože i pojavljuju se uglavnom na licu, usnama, ušima, leđima i rukama, podlakticama, glavi i vratu.

Aktiničke keratoze mogu izazvati simptome kao što su krvarenje i bol, a ako se ne liječe, mogu se razviti u rak kože. Stoga ih liječnici smatraju preinvazivnim promjenama (ranije nazivane prekanceroze). Keratoza se s godinama polako povećava i osim mrlje na koži nema drugih znakova ili simptoma. Ako se smanji izloženost suncu i zaštiti koža od UV zraka, smanjit će se i rizik za nastanak aktiničke keratoze.


6. Rak kože

Najteža posljedica pretjeranog izlaganja suncu je nastanak raka kože, među njim i najopasnijeg - melanoma. U Hrvatskoj od melanoma godišnje oboli 800 ljudi, a u porastu je u gotovo svim zemljama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje više od tri i pol Europljana oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, među kojima čak 132 tisuće od melanoma. Opekline od sunca tijekom života, intenzivan boravak na suncu te osobe svijetle puti, kao i oni koji imaju nekog oboljelog od melanoma u obitelji imaju veći rizik za razvoj melanoma. Ono što često zaboravimo je da koža pamti, pa se posljedice prekomjernog sunčanja u djetinjstvu i mladosti odražavaju u starijoj dobi.

- Za razvoj najčešćih zloćudnih tumora kože - bazocelularnog karcinoma i spinocelularnog karcinoma – važan je kumulativan učinak višegodišnjeg boravka na suncu, no i povremeno i intenzivno sunčanje povezano je s nastajanjem sunčanih opekotina u djetinjstvu i adolescenciji ima važnu ulogu u razvoju jednog od najzloćudnijih tumora kože, melanoma - navodi doc. dr. sc. Marija Buljan.

U nekim je obiteljima melanom učestaliji nego obično. Otkriveno je nekoliko gena i mutacija gena koji se povezuju s povećanom sklonošću razvoja melanoma. Osobe koje imaju velik broj madeža također su sklonije razvoju melanoma.

Uz redovito nanošenje krema za zaštitu od sunca s visokim zaštitnim faktorom savjetuje se i redovito pregledavanje kože i madeža. Na koži treba tražiti mrlje i izrasline, koje osim što mijenjaju oblik i boju, izgledaju drugačije od svih ostalih na koži, grube su ili se ljuskaju, promjera su većeg od šest milimetara, svrbe, krvare ili imaju iscjedak i izgledaju poput ranice koja ne zacjeljuje. U najranijem stadiju, kad je melanom zahvatio samo epidermis i kirurški se ukloni, nema straha da će se proširiti ili vratiti. Upravo zato se savjetuju redoviti samopregledi i pregledi kod dermatologa.

 

Najbolja prevencija je izbjegavanje boravka na direktnom suncu, praćenje UV indeksa, koji ukazuje na stupanj opasnosti od štetnog djelovanja UV zračenja i redovito nanošenje krema za zaštitu.

U posljednje vrijeme dosta pažnje usmjereno je na djelovanje niacina (nikotinamida, B3) budući da recentne kliničke studije pokazuju da ima zaštitno djelovanje na pojavnost melanoma. Uz vitamin C i brojni drugi mikronutrijenti -  vitamini, minerali i ekstrakti bilja također pokazuju dobro  djelovanje u smanjenju štete u organizmu nastale pod utjecajem sunca.


Koliko su štetni solariji?

Međunarodna agencija za istraživanje raka (The International Agency for Research on Cancer, ICR) utvrdila da izlaganje solariju prije 35. godine života povećava rizik za nastanak melanoma za 75 posto, a postoji i povezanost između uporabe solarija i nastanka drugih zloćudnih tumora kože.

Zato je veliki broj zemalja zabranio uporabu solarija za mlađe od 18 godina (što se razmatra i u Hrvatskoj), dok su neke države u potpunosti zabranile korištenje solarija. Uz to, Svjetska zdravstvena organizacija klasificira uporabu solarija u prvu grupu karcinogena, što znači da potiču nastanak karcinoma u ljudi. Smatra se kako je ultraljubičasto zračenje solarija jače od podnevnog sunca u mediteranskim zemljama.


Preporuke za zaštitu od sunčevih zraka za sve osobe u svakoj životnoj dobi

* izbjegavati izlaganje sunčevim zrakama 10-17 sati,

* početkom ljeta i prvih dana sunčanja postepeno se izlagati sunčevim zrakama (npr. prvi dan 1 sat, drugi dan produžiti izlaganje suncu za pola sata itd.),

* nositi sunčane naočale s UV filterom, laganu odjeću gušćeg tkanja što dužih rukava i nogavica, šešire širokog oboda ili kape velikih štitnika za zaštitu lica i ušiju,

* koristiti vodootporna i fotostabilna zaštitna sredstva s UVB i UVA zaštitom i visokim zaštitnim faktorom (ovisno o tipu kože) najmanje pola sata prije izlaganja suncu te ih nanositi svaki put nakon kupanja, znojenja i brisanja,

* zaštiti se treba i u vrijeme ljetne naoblake jer sunčeve zrake prodiru kroz oblake uzrokujući oštećenja na koži te tijekom cijele godine,

* izbjegavati umjetne izvore svjetlosti za sunčanje (solarije),

* redovito jednom mjesečno provoditi samopregled kože, u dobro osvijetljenoj sobi pred ogledalom.

(Izvor: HZJZ)

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo