Nepromišljeno izbacivanje namirnica s glutenom iz prehrane, ako mu je jedini cilj brzo mršavljenje, može vam se obiti o glavu, jer činjenica da je nešto bez glutena ne znači i da je bez masnoća i kalorija.
 Foto: iStock
Dobro je znati

Kada na test intolerancije na hranu

Postoji više zdravstvenih tegoba zbog kojih bi bilo preporučljivo podvrgnuti se ovom testu, provjerite jeste li i vi kandidat.
  1. Već smo pisali kako su se dijete bez glutena počele reklamirati kao čudesna rješenja za sve, od bolova u trbuhu do ukočenih mišića. Također, upoznali smo vas s razlikama između celijakije i osjetljivosti na gluten.

Ukoliko još uvijek sumnjate da vam gluten stvara zdravstvene tegobe, mogli biste napraviti test intolerancije na hranu. Naime, brojne zdravstvene tegobe mogu biti ublažene ili riješene uklanjanjem iz jelovnika jedne ili više vrsta namirnica.

Kad se hrana koja uzrokuje osjetljivost izbaci iz prehrane, smanjuju se simptomi i tegobe, znanstveno je dokazano.

To je posebno uočljivo kod:

gastrointestinalnih tegoba (bolovi u želucu, opstipacija, dijareja, iritabilni kolon najviše navode na sumnju na intoleranciju na hranu) - smanjenje tegoba 50 posto

dermatoloških procesa (akne, kronični ekcem, psorijaza, svrbež, urtikarija i osip znak su da s probavom nešto nije kako treba pa bi prije tretiranja kože bilo vrijedno napraviti test intolerancije na hranu) - smanjenje tegoba 16 posto

neuroloških smetnji (kronične glavobolje, migrena, vrtoglavica, omaglica i sl. dovoljan su znak da s prehranom nije sve u redu i da bi test intolerancije mogao biti koristan) - smanjenje tegoba 10 posto

respiratornih tegoba (astma, rinitis, teškoće disanja) - smanjenje tegoba 10 posto

psihičkih tegoba (tjeskoba, letargija, depresija, premorenost, hiperaktivnost u djece ukazuju da neke namirnice više štete nego koriste) - smanjenje tegoba 11 posto

• drugih tegoba poput artritisa, otečenih zglobova, sklonosti debljanju.

Bakteriološka analiza crijeva

Zdravlje crijeva ima gotovo presudnu ulogu za opće dobro stanje organizma. Po metabolizmu i bakterijskom miljeu crijeva svatko od nas je poseban. Gotovo 70 posto imuniteta sadržano je u zdravom ili poželjnom bakterijskom miljeu crijeva sa 85 posto dobrih (poželjnih) bakterija i 15 posto loših (nepoželjnih).

Sve donedavno o tim se bakterijama znalo vrlo malo.

Danas se zna da mršavi ljudi imaju potpuno drugačiji bakterijski sastav od pretilih, kao i da mlađe osobe imaju znatno drugačiji bakterijski mlije crijeva od starijih.

No, taj se bakterijski milje u djeliću sekunde može promijeniti. Svaka neočekivana situacija, a to običavamo zvati stres, može u trenutku značajno poremetiti odnos dobrih i loših bakterija u crijevima.

Dodatno sve komplicira i brza, neprimjerena prehrana te nedovoljan unos voća i povrća kao izvora balastnih tvari ili vlakana nužno potrebnih za dobar rad i zdravlje crijeva. Važno je piti dovoljno vode koja omogućuje dobru peristaltiku, optimalno pražnjenje i uklanjanje nusprodukata i štetnih tvari iz organizma.

Pretjerana nadutost i plinovi ukazuju da crijeva nisu u dobrom stanju te da prevladava fermentacija ili truljenje hrane, kao i bolesti poput ulceroznog kolitisa ili celijakije. Ciljanim probiotičkim kulturama i ciljanom terapijom probioticima i prebioticima možemo riješiti mnogo toga, od alergija do upalnih stanja i postizanja optimalne tjelesne težine. No, za to najprije treba napraviti flora status stolice ili fekalnu analizu kako bismo doznali koje bakterije žive u našim crijevima.

Foto: iStock
Osjetljivost na gluten može izazvati simptome nalik onima kod celijakije, ali kod nje, već smo pisali, za razliku od celijakije, ne dolazi do oštećivanja tankog crijeva.

Korisno pročišćavanje

Bezglutenska dijeta nije nimalo štetna za organizam. Gluten nije esencijalni protein i aminokiseline koje su njegov sastojak zamjenjive su brojnim drugim prehrambenim izvorima.

Uzimanjem hrane bez glutena organizmu nije uskraćen nijedan važan hranjivi sastojak koji se ne bi mogao nadoknaditi drugom hranom, kao ni vitamini i minerali.

Obilje gotove i polugotove hrane sadrži gluten, pa bi bilo korisno organizam detoksicirati i pročistiti od glutena. Priprema bezglutenske hrane temelji se na točnoj informiranosti, pravilnom odabiru namirnica, odgovarajućoj pripremi i serviranju hrane.

Je li bezglutensko i komplicirano?

Kuhanje i pripremanje bezglutenske hrane identično je kuhanju uobičajenih namirnica, a pritom su obroci ukusni. Primjerice, umaci se mogu zgušnjavati škrobnim brašnom ili krumpirom, nabujci se mogu pripremiti s krumpirovim ili kukuruznim brašnom. Žličnjaci, puding ili kolač bit će odlični pripremite li ih od fine kukuruzne ili rižine krupice.

Pitate se je li gluten doista štetan za naše zdravlje? Tada, pročitajte i ovaj članak.

Linker
22. travanj 2024 20:17