Ako mu se izlažemo umjereno, sunce je naš veliki prijatelj i ima brojne pozitivne učinke jer osim što podiže raspoloženje i djeluje kao moćan antidepresiv, potiče sintezu vitamina D te je nužan za razvoj i jačanje koštanog sustava, poboljšava metabolizam kože, jača i pospješuje staničnu izmjenu, pozitivno djeluje na imunosni sustav, ima antibakterijski učinak, ublažava probleme kod psorijaze i reumatskih tegoba. Treba se samo pridržavati važnih pravila i suncu se izlagati s oprezom.
1. Na sunce umjereno
Sunčevim zrakama treba se izlagati umjereno i kontrolirano te imati na umu da je svaki izlazak na otvoreno tijekom dana jednak kao i sunčanje. Obavezno tijekom toplih mjeseci koristite visoki zaštitni faktor prikladan vašoj puti: ako imate svijetlu put ili puno madeža, upotrebljavajte kreme s visokim zaštitnim faktorom (SPF 50+), a ako ste tamnije puti, SPF 20.
2. Kako koristiti kreme za sunčanje
Potrebno je određeno vrijeme da se aktivira mehanizam zaštite iz preparata te je stoga najbolje kremu za sunčanje nanijeti otprilike jedan sat prije izlaska. Nemojte zaboraviti zaštititi sve dijelove tijela koji nisu zaštićeni odjećom: vrat, zatiljak, uši, ristove i noge ako nosite kratke suknje ili kratke hlače te nožne prste. Za osjetljivije dijelove tijela, a to se posebno odnosi na lice i dekolte, treba koristiti specijalne proizvode namijenjene za te zone jer imaju puno viši faktor zaštite, ali su ujedno blaži i čuvaju od iritacija.
3. Nije dovoljno kremu nanositi jednom dnevno
Kreme za zaštitu od sunca nije dovoljno nanijeti jednom dnevno, a to je pravilo posebno važno ako ste izloženi direktnom utjecaju sunčevih zraka. Kreme se moraju nanositi često jer njihov zaštitni učinak također ima rok trajanja. Ako boravite vani, lice i izložene dijelove tijela mažite svakih sat i pol do dva.
4. Pratite prognozu UV zračenja
Uz vremensku i biometeorološku prognozu svakodnevno se u medijima daju i podaci o UV indeksu. Iako ih mnogi zanemaruju, ti su podaci vrlo važni jer upozoravaju na razinu opasnosti od zračenja, a time i od štetnih posljedica izlaganja suncu te upućuju na primjenu odgovarajućih mjera opreza i zaštite.
Općenito, što je UV indeks viši, veća je opasnost od zračenja, a na području Hrvatske najveća je opasnost obično već u svibnju te u lipnju, srpnju i kolovozu. UV indeks mijenja se i tijekom dana pa je tako za vedrih dana od podneva do 14 sati opasnost od zračenja vrlo visoka, sat prije i nakon toga visoka, od 9 do 10 ujutro te od 16 do 17 sati umjerena, dok rano ujutro i kasno poslijepodne gotovo nema opasnosti od zračenja.
Sunčanje nije samo kad odete na plažu i legnete na ručnik, svaki izlazak na sunce shvatite upravo tako - kao sunčanje.
5. Koža treba vlagu iznutra
Hidratacija kože jedan je od najvažnijih koraka u rutinskoj dnevnoj njezi. S obzirom na to da se organizam sastoji od čak 70 posto vode, njezin dovoljan unos iznimno je važan za zdravlje cijelog tijela pa tako i kože.
Problem dehidracije javlja se u slučaju kad naša koža gubi više vlage nego što je dobiva, može zahvatiti bilo koji tip kože, bez obzira na godine.
Kada je koža dehidrirana, izgleda beživotno, suho i sivo i ima smanjenu mogućnost oporavka i regeneracije. Hidrataciju počnite iznutra pijenjem barem osam do deset čaša vode dnevno. To je prvi korak kojim ćete koži osigurati dovoljno vlage, ubrzat će se protok hranjivih tvari kroz tijelo, potaknuti uklanjanje toksina te spriječiti nastanak bora, zategnutosti, suhoće i usporiti starenje.
6. Korak po korak u pripremi kože
Neizostavan korak u pripremi kože prije izlaganja suncu je temeljito čišćenje i piling. Ovisno o tipu, koža se može očistiti mlijekom, gelom ili kremom za čišćenje. Piling treba biti sastavni dio higijene kože i potrebno ga je raditi jednom tjedno kod mješovite i nečiste kože ili jednom u dva tjedna kod suhe i osjetljive.
Za ljetnih mjeseci, kada je koža pojačano izložena suncu, preporučuje se piling raditi navečer. U drogerijama se mogu kupiti različita sredstva za piling, ali vrlo ga je praktično načiniti u kućnoj radinosti. Kombinacija žlice usitnjenih zobenih pahuljica pomiješanih sa žličicom meda i ulja pšeničnih klica te malo biljnog čaja od lipe vrlo je jednostavna, sigurna za lice i jeftina receptura. U izboru pilinga vodite računa da masna i nečista koža podnose jače pilinge, a za suhu i osjetljivu kožu treba birati nježnije pilinge s manjim abrazivnim česticama.
7. Nakon pilinga tonik, maska i krema
Nakon pilinga na kožu treba nanijeti tonik, koji će hidratizirati kožu i vratiti joj zaštitni blago kiseli pH, a zatim na lice staviti masku te na kraju adekvatnu kremu, ovisno o tipu kože. Budući da koža većinu vode ne može zadržati u stanicama, potrebno ju je nadoknaditi hidratantnim preparatima.
Kreme koje se svakodnevno koriste trebale bi sadržavati prirodne ovlaživače kože (alge, liposome, ceramide, esencijalne masne kiseline) i antioksidanse (vitamin C) jer štite kožu od utjecaja slobodnih radikala iz atmosfere i UV zraka, sprečavaju isušivanje i jačaju zaštitnu barijeru kože.
Poželjan sastojak krema je i vitamin E, koji sprečava nastanak sunčanih pjega, štiti kožu od isušivanja i nastanka bora. Vlažnost kože dobro reguliraju AHA i BHA kiseline te hijaluronska kiselina, koja ima odličnu sposobnost vezanja vode.
Na kraju, nikako nemojte zanemariti prve simptome melanoma!