Kad sunce zavlada nebom, bolje smo raspoloženi i žudimo za tim da upijamo sunčeve zrake. Ali često se ustručavamo, jer stalno slušamo da prijetnja od raka kože čini izlaganje suncu potencijalno smrtonosnim. Istina je da je pretjerano izlaganje UV zrakama štetno i da uvelike povećava rizik od raka kože, no znanstvenici otkrivaju i pozitivne strane izlaganja suncu. Čak i kad se u obzir uzme rizik od raka kože, kažu da će nam dobra doza sunca statistički produljiti život koji će, uz to, biti zdraviji i sretniji.
Novija istraživanja nagovještaju da nas sunčevo svjetlo može zaštititi od širokog raspona smrtonosnih ili onesposobljujućih stanja kao što su debljina, srčani i moždani udar, astma, multipla skleroza. Sunce također podiže naš libido i opće raspoloženje.
Razlog nije samo u vitaminu D, koji naša koža proizvodi pod utjecajem sunčeva svjetla. Vitamin D pomaže nam da izgradimo zdrave kosti i zube, a pruža i određenu zaštitu od raka crijeva. Ali, prema novim istraživanjima sunčeve zrake pomažu našem tijelu i na mnoge druge načine. Smatra se, primjerice, da izlaganje suncu potiče naše tijelo da proizvodi dušikov oksid, spoj koji pomaže u zaštiti srčanožilnog sustava, ali i serotonin, kemikaliju u mozgu koja potiče dobro raspoloženje.
Manjak sunca loš je kao i pušenje
Dobrobiti sunčeva svjetla istraživala je studija koja je tijekom 20 godina pratila navike sunčanja gotovo 30.000 Šveđanki. Rezultat: u ožujku su na švedskom Karolinska institutu zaključili da je izbjegavanje sunca jednako loše kao i pušenje.
Studija, objavljena u publikaciji Journal of Internal Medicine, pokazala je da je 1,5 žena na stotinu žena koje su izjavile da su se najviše izlagale ultraljubičastom svjetlu (sunčajući se jednom dnevno) umrla tijekom dva desetljeća, u usporedbi s tri umrle žene na stotinu žena koje su izjavile da su izbjegavale sunčanje. Predane "sunčačice" imale su pritom znatno niži rizik od smrti od srčanožilnih bolesti i drugih stanja koja nisu povezana s rakom, objasnili su znanstvenici.
Dr. Pelle Lindqvist, epidemiolog koji je vodio studiju, kaže da se pokazalo i sljedeće: nepušačice koje su izbjegavale sunce imale su očekivanu duljinu života kao i pušačice koje su se najviše izlagale suncu. To upućuje da je izbjegavanje sunca podjednak rizični faktor za smrt kao i pušenje.
Stariji trebaju više sunca
Dr. Richard Weller, stariji predavač dermatologije na Sveučilištu Edinburgh, prošle je godine objavio tekst u publikaciji Maturitas upozoravajući da stariji ljudi trebaju više ići na sunce.
Starijim osobama neophodan je vitamin D pa im se savjetuje da se malo više "aktiviraju" u ovo doba godine kako bi ga nadoknadili.
"Savjete o zdravom izlaganju suncu treba preispitati", apelira on. "Starija populacija osobito je lišena sunčevih zraka, što se i vidi po niskim razinama vitamina D i manjku aktivnosti na otvorenome." Dodaje da se povećanjem izlaganja suncu smanjuje pojavnost srčanožilnih bolesti i umiranja zbog svih razloga. Prije dvije godine tim dr. Wellera objavio je da izlaganje sunčevim zrakama može sniziti vrijednosti krvnog tlaka te tako srezati rizik od moždanog i srčanog udara. Ta dobrobit nije povezana s vitaminom D, nego s činjenicom da se pod utjecajem izlaganja kože suncu u našim krvnim žilama oslobađa spoj dušikov oksid, koji širi krvne žile te tako snižava tlak. Dr. Weller tada je izjavio: "Čini da sunčevo svjetlo mijenja ponašanje naših gena. Prošle su godine na Sveučilištu Cambridge znanstvenici pokazali da ekspresija 28 posto svih gena varira od sezone do sezone".
Pomaže smanjiti upalna stanja
Znanstvenici s Cambridgea objavili su u publikaciji Nature Communications da nam zimi raste aktivnost upalnih gena imunosnog sustava - za borbu protiv uzročnika infekcija - dok ljeti raste aktivnost protuupalnih gena. Kronična upala povezana je sa suvremenim epidemijama bolesti kao što su srčani udar, dijabetes i rak. Takva upala navodi naš imunosni sustav da se ponaša kao da se bori protiv zaraznih napadača, a to ima svoju cijenu - oštećenje tkiva uzrokovano dugotrajnom upalom koja i sama može izazvati bolest. Znanstvenici misle da sunčeva svjetlost može potaknuti tijelo da snizi upalni odgovor.
Sretniji smo
Svi postajemo sretniji kad je sunčano i to nije samo pitanje psihologije. Istraživanja pokazuju da glavna valna duljina sunčeva svjetla stimulira senzore u našoj mrežnici koji reguliraju tjelesni sat.
Niske razine melatonina povezuju se s melankolijom, umorom, pa čsk i depresijom. Stoga, izađite na sunce, napunite se dobrom energijom!
To pak utječe na regulaciju količine melatonina, hormona spavanja, koji oslobađa naše tijelo. Studije poput one sa sveučilišta u Uppsali objavljene prošli mjesec pokazuju da je poremećaj razina melatonina povezan s depresijom, Alzheimerovom i Parkinsonovom bolesti.
I dječji vid treba sunce
Nedostatak sunčeve svjetlosti utječe i na djecu. Istraživanje provedeno u Australiji 2009. godine pokazalo je da djeca koja većinu vremena provode u zatvorenome imaju znatno povećanu pojavnost 'visoke' (progresivne) miopije. Znanstvenici smatraju da je za to odgovoran manjak neurotransmitera dopamina, a zna se da dopamin sprečava pretjerano produženje očne jabučice koje uzrokuje miopiju. A sunce potiče mrežnicu da oslobađa više dopamina.Može zaustaviti debljanje
Sve je više dokaza i da sunčeva svjetlost može pomoći u održavanju vitkosti i zdravlja općenito, barem prema studiji sveučilišta u Southamptonu i Edinburghu. U studiji su miševe hranili masnim namirnicama te ih izlagali spektru ultraljubičastog svjetla. Pokazalo se da UV zračenje može potisnuti razvoj debljine i simptome dijabetesa tipa 2. Ti učinci, objavljeno je u publikaciji Diabetes 2014. godine, nisu ovisili o vitaminu D. Vjeruje se da su i oni povezani s produkcijom dušikova oksida koju potiče sunce. Pretpostavlja se da bez dovoljne količine dušikova oksida u krvotoku inzulin možda ne djeluje kako bi trebao, što vodi do dijabetesa.
Drugo istraživanje pokazuje da izlaganje obilju sunčeva svjetla može smanjiti rizik od moždanog udara. Epidemiolozi su koristili podatke s meteoroloških satelita kako bi odredili koliko su sunčeve svjetlosti primili ispitanici (njih 16.000 iz različitih krajeva SAD-a) tijekom 15 godina. Što je više sunčeva svjetla netko primio, pokazala je analiza stručnjaka sa Sveučilišta u Alabami, to je imao manji rizik od udara. Studija objavljena u publikaciji Annals of Neurology 2013. godine svakako traži daljnja istraživanja.
Produljenje života
Zahvaljujući sunčevoj svjetlosti u nama nastaje vitamin D, ali mnoge dobrobiti sunčevih zraka nemaju veze s njim, nego s drugim spojevima koji nastaju kad se izlažemo sunčevim zrakama. Unatoč svim tim dobrobitima, na suncu se treba ponašati odgovorno. Dakle, i dalje vrijedi da se ne može zdravo preplanuti na suncu (niti u solariju), da treba izbjegavati sunce između 11 i 16 sati od ožujka do listopada, da se treba pokriti odjećom, nositi šešire i sunčane naočale te koristiti sredstva za zaštitu. Dr. Weller daje do znanja da ljudi (bijele rase) koji žive u područjima s više sunca češće imaju rak kože, jer sunčevo zračenje mutira DNK i omogućuje stvaranje slobodnih radikala koji mogu potaknuti razvoj stanica raka. Ali, isto tako kaže da nema dokaza da sunčevo svjetlo skraćuje život.
Kreme sa zaštitnim faktorom obavezna su njega u ljetnim mjesecima, a pogotovo kada vam je cijelo tijelo direktno izloženo suncu.
Martin Feelisch, profesor eksperimentalne medicine na Sveučilištu Southampton, također je proučavao ulogu sunca u našem zdravlju, osobito učinak suncem stimuliranog dušikova oksida u zaštiti srčanožilnog sustava putem snižavanja krvnog tlaka. Prof. Feelisch upozorava da izbjegavanje sunca ili konstantna upotreba sredstava za zaštitu može biti novi rizični faktor za srčane bolesti, a više ljudi umire od srčanih bolesti nego od raka kože. Dr. Lindqvist, autor švedske studije: Znamo za tri velika faktora životnog stila u našoj populaciji koji ugrožavaju zdravlje: pušenje, pretilost i tjelesna neaktivnost. Sada znamo i za četvrti - izbjegavanje izlaganja suncu.
Zaštita cijele godine
Sunce pomaže rastu i razvoju i nikako nije poruka apsolutno se kloniti sunca, nego promicati odgovorno ponašanje na suncu i umjerenost, smatra i prim. dr. sc. Nives Pustišek, koja je na stručnoj konferenciji "Sunce, prijatelj ili neprijatelj", održanoj nedavno u Zagrebu, istaknula neke zablude i istine o izlaganju sunčevim zrakama. Često se ističe da nam je potrebna stalna zaštita od sunca, što mnogi zanemaruju smatrajući da im zimsko sunce ne može štetiti. Istina je da su UVB zrake najjače ljeti i u podne, no zato su UVA zrake konstantne cijele godine, zato nam je i potrebna stalna zaštita.
Sunce emitira UVA, UVB i UVC zrake. UVC zrake bile bi najopasnije, ali, srećom za nas, ne stižu do Zemljine površine. Samo pet posto UVB zraka koje izazivaju opekline i kancerogene promjene dolazi do površine Zemlje i do naše kože, a UVA zrake koje izazivaju fotoalergijske reakcije, fotostarenje, ali i karcinome, stižu nas i djeluju i kroz oblake, staklo, vodu (na metar dubine prodire 50 posto UV zraka).
Treba pratiti UV indeks jer on pokazuje stupanj opasnosti od sunčeva zračenja. Već su dobro poznatvii i fototipovi kože, među kojima su najosjetljiviji I i II. To nikako ne znači da će takve osobe dobiti rak kože, nego da trebaju puno više uložiti u zaštitu od sunca, kaže prim. Pustišek. Kod djece i nema drugog tipa nego I i II, jer ona još ne produciraju pigment melanin, tek se između 12. i 14. godine postiže njegova funkcija kao u odrasloj dobi.
I preplanulost je čest izvor zabluda; mnogi ljudi, naime, misle da nakon što 'dobiju boju', više ne trebaju zaštitu od sunca, nego nešto što će još pojačati tamnjenje. Griješe, jer svaka je preplanula koža oštećena koža, a preplanulost pruža zaštitu samo kao SPF 4.
I uz kreme - oprez!
Na plažama se često vidi da roditelji djeci odjenu bijelu majicu i puste ih u plićak. No, mokra bijela majica uopće ne štiti od sunca, upozorava prim. Pustišek. Od sunca bolje štite gušći materijali, primjerice pamuk i sintetika čuvaju nas bolje od lana i svile, ali to ne znači da ćemo ljeti nositi sintetiku; tamne boje bolje su od svijetlih, ali to ne znači da ćemo se obući u crno od glave do pete. Uz sve druge načine zaštite, dobro je birati fotoprotektivnu odjeću (nosi oznaku UPF) jer ima posebno utkane niti koje odbijaju UV zrake.
Svakako bi je trebalo nositi tamo gdje ima puno odbljesaka sunčeva svjetla, primjerice na brodu. Uz to, treba nositi šešir širokog oboda (veći obod znači veću zaštitu) te zaštititi lice odgovarajućom kremom. Djeci kapa treba prekrivati i uške. Obavezne su i sunčane naočale koje moraju apsorbirati 100 posto UV zraka, a rizične osobe trebale bi birati naočale s bočnom zaštitom.
Velika je zabluda da možemo biti na suncu koliko god hoćemo bez opasnosti ako smo se prije toga dobro namazali fotoprotektivnim kremama, upozorila je prim. Pustišek.
I uz fotozaštitu trebamo se odgovorno ponašati - nositi šešir i naočale, štititi se odjećom, držati se hlada, i to ne onog od suncobrana ili tende kafića, takav nije dovoljan, za zaštitu je potreban duboki hlad. Mnogi se, naime, daju 'zavesti' vrijednošću SPF-a (sun protective factor). On označava koliko dulje vremena možemo biti na suncu a da ne izgorimo; dakle, ako inače izgorimo za pet minuta, uz SPF 30 na suncu možemo bezbrižno biti 150 minuta. No, to je točno samo u idealnim, laboratorijskim uvjetima, u kojima se nanosi krema u dovoljnoj količini i nema raznih faktora iz svakodnevice; tada se ostvaruje apsorpcija zaštitnog sredstva od 97 do 98 posto. Neki ljudi pak posebno štite samo madeže - i to je pogrešan pristup, jer oko 70 posto melanoma nastaje na koži bez madeža.