Danima kašljete? Imate mučninu ili čak povraćate? Muči vas bol u leđima? Nekako ste umorni bez razloga? Pretjerano se znojite? Imate li neki od spomenutih simptoma, moguće je da nije riječ ni o prehladi, ni o crijevnoj virozi, nego o predznacima srčanog udara. Ne prepoznaju li se na vrijeme, posljedice mogu biti kobne.
Što je zapravo srčani udar, kako ga prepoznati i kako smanjiti rizike - doznajte u novom broju Doktora u kući, koji izlazi u četvrtak 5. listopada. Srčani udar i druge bolesti srca i krvnih žila svake godine u Hrvatskoj odnesu više od 25.000 života. Samo zbog srčanog udara u bolnicama godišnje završi oko 9500 ljudi, a umire ih oko 3500. Donosimo hrvatsku statistiku, odgovaramo na pitanja što sve mogu biti znakovi upozorenja.
Najkritičnija dob
Ako ste muškarac od 50 godina, velike su šanse da je vaše srce deset godina starije od vaše dobi! Osim toga, saznajte koje je doba života najkritičnije za žene, a koje za muškarce te kakva je veza bračnog stanja s oporavkom nakon srčanog udara.
- Ugroženiji su muškarci nego žene, a oni i češće umiru. Prema našim podacima, prošle je godine u Hrvatskoj od srčanog udara umrlo 2090 muškaraca (59,8 posto) i 1403 žene (40,2 posto). Od svih kardiovaskularnih bolesti, koje su i najčešći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, srčani udar na drugome je mjestu, odmah iza ishemijskih bolesti srca od kojih umire 6776 osoba - kaže dr. Verica Kralj, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Zabrinjava to što je od srčanog udara čak četvrtina osoba, odnosno njih 843, umrla u dobi do 64 godine, i to 33 posto muškaraca i deset posto žena. Istina, od kardiovaskularnih bolesti općenito ipak češće umiru žene nego muškarci, a zabrinjava što je među umrlima 25 posto mlađih od 65 godina, kako pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Doda li se tome i činjenica da svaki sat u Hrvatskoj od iznenadne srčane smrti umre jedna osoba ili godišnje njih 9000 te da gotovo 100.000 osoba nakon problema sa srcem postaje invalidno, jasno je zašto bi baš bolesti srca i krvnih žila trebale biti u središtu preventivnih mjera hrvatskog zdravstva.
Polovica umire...
Nažalost, podaci govore da od onih koji dobiju infarkt, polovica umire, a koliki je to zdravstveni problem potvrđuje podatak da se za liječenje i lijekove oboljelih od bolesti srca godišnje u Hrvatskoj troši više od dvije milijarde kuna.
Donosimo vam i mali srčani rječnik pregleda i intervencija na srcu.
Nemojte propustiti, u četvrtak 5. listopada Doktor u kući + Jutarnji list za samo 12 kuna!
