Dobro je znati

Ima li on(a) Alzheimerovu bolest? Ovi testovi mogu pomoći da doznate

Demencije se otkrivaju tek u kasnijoj fazi jer se prvi simptomi pripisuju procesu starenja. Često griješe i liječnici obiteljske medicine.

 

Stručnjaci demenciju opisuju kao "sindrom progresivnog oštećenja stečenih kognitivnih sposobnosti pri očuvanoj svijesti, koje se očituju promjenama u metalnom statusu i ponašanju pacijenta".

Drugim riječima, kod demencije dolazi do intelektualnog propadanja središnjeg živčanog sustava, a osobito je oštećeno pamćenje, učenje, orijentacija u prostoru i poimanje vidno-prostornog odnosa. Dodaju li se tome i promjene u emocijama, motorici, volji, raspoloženju, potpuno je jasno da su demencije, ma kakvog porijekla bile, ozbiljan problem jer onemogućuju samostalan život.

Alzheimer se stoga lako može dokazati i testovima.

Centar za kognitivnu neurologiju je u Klinici za neurologiju KBC-a Zagreb, a u Klinici za psihijatriju u Vrapču je Referentni centar za Alzheimer i psihijatriju starije životne dobi. Dijagnostika se radi ili kroz dnevnu bolnicu ili tijekom kraće hospitalizacije, objašnjava prof. dr. Ninoslav Mimica, pročelnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče i predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest.

 

Mini Mental Test (MMT)

Najpoznatiji test za procjenu kognitivnih funkcija je Mini Mental Test (MMT) koji je preveden na sve važnije svjetske jezike i trebao bi biti dostupan svakom liječniku. Mora ga znati primijeniti i svaki student medicine.

Podijeljen je na nekoliko skupina pitanja, i to:

  • orijentacija u vremenu i prostoru,
  • jednostavno pamćenje,
  • egzekutivne funkcije,
  • razumijevanje usmenih i pismenih uputa,
  • pažnja,
  • funkcija pisanja
  • i vizualno-prostorna funkcija kopiranja.

Primjenjuje se uvijek kao početno testiranje, a potom se ponavlja kod pacijenta s Alzheimerom kako bi se pratilo napredovanje bolesti. Naime, MMT se ne mijenja u starosti, no mijenja se kod pacijenata s Alzheimerom, i to pada za tri boda godišnje.

 

MOCA test

Test koji služi za probir globalne kognitivne funkcije, što će reći da se primjenjuje na sve starije pacijente bez obzira na to jesu li dementni ili nisu. Njime se otkriva blagi kognitivni poremećaj i blaga demencija.

Dostupan je i na internetu, ali stručnjaci kažu da mu je mana što je teži od MMT-a i ovisan o pacijentovu obrazovanju i dobi.

 

Clock test

Njime se ispituju egzekutivne (planiranje i izvršenje aktivnosti) i vizualno-prostorne funkcije, i to tako da pacijent nacrta sat, upiše brojke i nacrta kazaljke koje trebaju pokazivati 11 sati i 10 minuta. O uspješnosti realizacije, odnosno o bodovima koji se dobiju za sliku sata koju uspiju nacrtati, ovisi i potvrda demencije.

 

RUDAS test

Stručnjaci naglašavaju da je ovo test izbora za pacijente s niskim obrazovanjem te različitom kulturom i jezikom. Test ima trideset bodova i testira široko kognitivno područje poput MMT-a, ali ne ovisi o obrazovanju, dobi i kulturnom naslijeđu.

Primjenjuje se da bi se isključile krive procjene kognitivnog poremećaja osoba iz multikulturne populacije.

 

Addenbrookov test

Testiranje traje više od 15 minuta, ali obuhvaća puno više kognitivnih funkcija pa služi za diferenciranu dijagnostiku, odnosno određivanje najvažnijih tipova demencije. Zasad njegova upotreba nije rutinska.

 

ČITAJTE I:

  • Od lakih do najtežih simptoma: kako prepoznati Alzheimerovu bolest
  • 8 iznenađujućih stvari koje povećavaju rizik od razvoja demencije
  • Ovih se bolesti treba čuvati nakon 50., a posljednje će vas posebno rastužiti

Foto: iStock

 

Savjeti za njegovatelje

  • prilagoditi prostor u stanu i ukloniti sve suvišne stvari
  • maknuti ogledala (ne prepoznaju sebe)
  • postupati s njima nježno i smireno
  • razumjeti potrebe
  • paziti na higijenu i inkontinenciju
  • paziti de ne ostanu sami u mraku
  • paziti na buku (plaše ih kući uređaji)
  • paziti da ne odlutaju
  • družiti se s njima i naći im zabavu
  • ići s njima u šetnju na zrak

 

Problemi članova obitelji njegovatelja

  • nemaju vremena za ostale članove obitelji i prijatelje
  • zapuštaju svoje zdravlje
  • ne bave se svojim hobijima i ne idu na odmor
  • kasne na posao
  • češće izostaju s posla
  • zapuštaju karijeru
  • odlaze u prijevremenu mirovinu
  • trećina se žali na depresiju
  • dvije trećine osjeća jaki stres

 

Gdje potražiti pomoć

  • kod obiteljskog liječnika i neurologa specijaliziranog za Alzheimerovu bolest
  • u patronažnoj službi
  • u centru za socijalnu skrb zbog oduzimanja poslovne sposobnosti
  • u domovima umirovljenika za stalni smještaj ili dnevni boravak

 

Pomoć koju pruža Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest

dežurni SOS telefon 24 sata dnevno (091 4004 138, 091 569 1660)

mail: [email protected]

Savjetovalište za članove obitelji dva puta tjedno (utorak i srijeda ili po dogovoru za ostale dane u tjednu)

grupa za samopomoć jedanput tjedno (utorak): stručni savjeti-priručnici i tjedne informacije
 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo